Inspekcija zaštite okoliša obavila je inspekcijski nadzor nad odlagalištem otpada Karepovcem te je utvrdila kako je Grad Split osigurao praćenje kvalitete zraka preko dviju mjernih stanica postavljenih u blizini, u naselju Kamenu, a prema rezultatima mjerenja, mjerni parametri nisu prekoračili granične vrijednosti, osim što u određenim danima kasno noću i rano ujutro povremeno ima povećanih koncentracija plina amonijaka, izvijestilo je danas Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.
Ministarstvo je istaknulo da je inspekcijski nadzor na odlagalištu Karepovcu proveden od 12. do 31. siječnja te da je "slijedom utvrđenog inspekcija zaštite okoliša donijela mjere kojima je Gradu Splitu kao nositelju zahvata naloženo osigurati korištenje kemikalija za neutralizaciju mirisa te obavljati prekrivanje radnih površina sintetičkim materijalom" istaknulo je ministarstvu u priopćenju dostavljenom Hini.
"Grad Split dužan je provesti te mjere u roku od sedam dana od dana potpisivanja zapisnika. S obzirom na to da je zapisnik potpisan 31. siječnja, rok za provedbu je 8. veljače, a kontrolu će provesti inspekcija zaštite okoliša nakon isteka roka, poručili su iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
"Inspekcija zaštite okoliša je obavila inspekcijski nadzor nad odlagalištem Karepovcem u predmetu nadzora 'provođenje mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša tijekom sanacije odlagališta', propisanih Rješenjem o procjeni utjecaja zahvata na okoliš za zahvat sanacije odlagališta. U nadzoru je utvrđeno da je Grad Split u svojstvu nositelja zahvata osigurao praćenje kvalitete zraka putem dviju mjernih stanica postavljenih u okolici odlagališta u naselju Kamenu, za mjerenje sljedećih mjernih parametara: lebdeće čestice PM 10 i metali u njima; sumporovodik (H2S); sumporov dioksid (SO2); dušikovi oksidi (NOx); amonijak (NH3) i merkaptani", istaknulo je ministarstvo, dodajući kako su rezultati mjerenja dostupni on-line na stranicama Čistoće d.o.o., Split i NZZJ Split.
HZJZ o Karepovcu: Vrlo je vjerojatno da nema rizika za zdravlje ljudi
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) izvijestio je da nema u nadležnosti, a niti ima kompletan uvid u dokumentaciju zahvata vezanog za sanaciju Karepovca te ne može sa sigurnošću potvrditi kako nema opasnosti za zdravlje građana, no na temelju mjerenja koja su obavljena, a koja su pokazala da se tipični odlagališni plinovi kreću unutar dozvoljenih vrijednosti, može se tvrditi da je vrlo vjerojatno da nema rizika za zdravlje ljudi.
HZJZ objašnjava kako se prilikom sanacije odlagališta otpada oslobađaju tzv. odlagališni plinovi čiji sastav ovisi o fazi truljenja otpada (početna faza je aerobna, a kasnije anaerobna) i vrsti odlaganog otpada; karakteristični su ugljik dioksid, metan, vodikov sulfid, merkaptani i amonijak. Kako navodi HZJZ na svojoj internetskoj stranici, merkaptani i vodikov sulfid su vrlo smrdljivi spojevi, razina njihova smetanja čovjeku je daleko niža od razina koje imaju utjecaj na zdravlje, no ti spojevi, smanjuju kvalitetu života i smetaju normalnom obavljanju radnih i rekreativnih aktivnosti te uzrokuju stres.
"S obzirom da HZJZ nema inspekcijske ovlasti i nije nadležan za sustave zbrinjavanja otpada ni objekte, već je za to nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, možemo se jedino osloniti na interpretaciju službenih izvještaja mjerenja onečišćenja zraka na terenu tijekom 2017. godine. Rezultati mjerenja su svi ispod propisanih dopuštenih vrijednosti, a povremena prekoračenja su unutar dopuštenih frekvencija. U 2018. se dodatno počelo i s mjerenjem sumpor dioksida i merkaptana. Zabilježeno je nekoliko kratkotrajnih prekoračenja dozvoljenih vrijednosti za amonijak, a ostala onečišćenja su u dozvoljenim granicama", izvijestio je HZJZ .
Naveli su i da se granične vrijednosti uvijek izračunavaju tako da granica štiti najranjivije skupine stanovnika u dugotrajnoj izloženosti, što znači da povremena prekoračenja graničnih vrijednosti nemaju ili imaju minoran utjecaj na zdravlje.
"Budući da su rezultati mjerenja tipičnih odlagališnih plinova unutar dopuštenih vrijednosti, osim blagog i sporadičnog prekoračenja vrijednosti dopuštenih za amonijak (pet puta kratkotrajno u prosjeku 10 posto iznad granice i to samo u jednom tjednu siječnja 2018.), za sada nema razloga sumnjati da izloženim stanovnicima Splita i ostalih naselja u blizini Karepovca prijeti rizik za zdravlje. Ove se godine mjere glavni odlagališni plinovi, vodikov sulfid, amonijak i merkaptani, dodatno na parametre koji se mjere već od prije. Moguće je mjeriti i druge parametre, ali za određivanje toga što će se mjeriti nije nadležan HZJZ", ističe se.
Budući da je građanima zbog smrada narušena kvaliteta života, iz HZJZ-a kažu kako bi bilo važno implementirati sve dostupne tehničke mjere kojima bi se smrad smanjio, uključujući i smanjenje intenziteta radova. Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi i kako zasad nemaju dovoljan uvid u dokumentaciju te se trenutno ne mogu upuštati u komentare dokumentacije, no kako je sasvim sigurno da postoje tehnički instrumenti kako se emisija plinova s odlagališta i smrad mogu smanjiti, ali to treba biti dogovor između investitora, izvođača i nadležnih tijela.
Kod nas za svaku inicijativu dobiješ jedan veliki NE. Neki opravdani a neki NE. Termoelektrana Plomin hoće sagraditi najmoderniji Blok C koji ne zagađuje. Kada bi to bilo gotovo zagađivać Blok A bi se srušio. Ali NE. Hoće plinsku elektranu na Cetini. Opravdano NE. Hoće HE Ombla. Opravdano NE. Hoće termoelektranu Ploće. Neopravdano NE. Hoće Golf na Srđu. Neopravdano NE. Hoće spalionice smeća koje inaće pronađeš skoro u centrima gradova; Bon, Koeln, Hamburg, Berlin i Beć. Ali jedno veliko NE. Isti ti ljudi koji se danas bune zbog smrada protiv su izgradnje spalionica smeća koje danas izgledaju sa svojom tehnologijom kao apoteke. Hrvati bi trebali znati da Hrvatska još nema mogučnosti smeće slati u svemir. Čast Međimurcima ali u ostatku Hrvatske gdje odvajaju otpad ionako na kraju bace na isto odlagalište. Za moj kraj imam 100% dokaze.