Prva redovna sjednica sedmog saziva Sabora održat će se 18. siječnja i trajat će dva tjedna, a dnevni red zasad će imati sedam točaka, dogovorilo je saborsko predsjedništvo. Na dnevnom redu trebalo bi se naći i ukidanje povlaštenih mirovina saborskih zastupnika, što je bilo prvo obećanje Kukuriku koalicije.
– Koliko sam informiran, priprema se zakon, on je već u grubim konturama i završen, koji ide prema Vladi od nadležnog ministarstva i očekuje se da će to na ovoj sjednici Hrvatskog sabora biti i prihvaćeno – potvrdio je predsjednik Sabora Boris Šprem te dodao kako je jedna točka dnevnog reda rasprava zastupnika o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, koja bi se trebala voditi cijeli dan 19. siječnja. Prvi dan Sabora, uz aktualni sat, trebala bi se obaviti imenovanja predsjednika, potpredsjednika i članova odbora, dakle svih radnih tijela koja još nisu imenovana, a kojih je više od 20.
– Moramo osigurati pretpostavke za rad jer drugi dan Odbori za vanjsku politiku i Europske integracije trebaju raspraviti prijedlog materijala koji je poslala Vlada, a koji se tiče ulaska Hrvatske u EU. Preostale četiri točke odnose se na izvješća regulatornih tijela, odnosno izvješća koja se tiču rada ustanova – Državnog odvjetništva, HNB-a, HAZU-a i Fine – objasnio je Šprem. Saborsko predsjedništvo dogovorilo se i oko nekih ušteda u odnosu na prošli saziv.
– Pošto sam nekada radio u Saboru kao savjetnik, imam ponešto znanja i iskustva o strukturi stručne službe, pa smo se dogovorili da učinimo sve da ne povećavamo broj zaposlenih u stručnim službama Sabora nego da iz postojećih kapaciteta našeg vrijednog stručnog ljudstva sve poslove obavljamo s ljudima koji su sada zaposleni – rekao je Šprem istaknuvši kako je pet ljudi otišlo u mirovinu 1. siječnja te kako očekuju da će još pet njih otići do kraja godine.
– Dakle, ako sa 245 ljudi, koliko sada imamo zaposlenih, dođemo na 235 za godinu dana, mi smo učinili puno bez da smo radili rezove. Trudimo se da se ljudi ne zapošljavaju po raznim linijama kao što je to dosad bilo i time ćemo dati svoj doprinos stabilizaciji ekonomskih prilika i ne samo preko simbolike nego i našeg stvarnog odnosa prema tom problemu – zaključio je Boris Šprem ustvrdivši kako nisu konkretno računali kolika bi to ušteda mogla biti.
Smrt fašizmu - sloboda narodu