BEOGRAD - Tužba Ine protiv države Srbije za dio imovine privatiziranog Beopetrola potaknula je u Srbiji raspravu o povratu imovine srbijanskih tvrtki u Hrvatskoj i prema procjenama srbijanske strane ukupna imovina na koju srbijanske tvrtke polažu pravo u Hrvatskoj vrijedi više od dvije milijarde eura, piše beogradski S media. Među tvrtkama koje najviše potražuju su Naftna industrija Srbije (NIS), Jat Airways (bivši JAT), Carnex, Genex, Inex, Srpske železnice, Simpo… NIS planira sudskim putem zatražiti povratak 30 benzinskih crpki, odmarališta u Rovinju, Makarskoj, Hvaru i Braču, udio u Jadranskom naftovodu, nekoliko skladišta i brojne poslovne prostore. Prema tvrdnjama iz NIS-a, veći dio tražene imovine čija se vrijednost procjenjuje na oko 400 milijuna eura je prodan, a benzinskim crpkama upravlja Ina. Tužbu protiv Hrvatske i Croatia Airlinesa već je podnio srbijanski avioprijevoznik Jat Airways, koji potražuje imovinu vrijednu 70 milijuna eura. Tužbu su podnijeli hrvatskom državnom odvjetništvu, uz obrazloženje da je tvrtka Croatia Airlines osnovana imovinom bivšega jugoslavenskog avioprijevoznika.
I prehrambena kompanija Carnex u vlasništvu britanskoga investicijskog fonda Ashmore sprema se da svoja skladišta i lokale u Rijeci, Splitu i Zagrebu vrati putem suda.
S media piše da su i hrvatska i srbijanska strana nacionalizirale većinu imovine poduzeća iz drugih bivših republika pa je Uredbom Vlade iz 1991. Hrvatska 318 objekata u vlasništvu pravnih osoba sa sjedištem na teritoriju Srbije nacionalizirala i dala na raspolaganje Hrvatskom fondu za privatizaciju. Unatoč neriješenim imovinskim pitanjima, HFP je 90-ih pokrenuo prodaju te imovine, podsjeća S media. Do 2002. prodano je 158 objekata, 30 je dodijeljeno na korištenje, za 40 zgrada se vode sporovi, dok je 91 objekt slobodan.
Nakon prosvjeda srbijanske strane HFP je 2002. prekinuo prodaju srbijanske imovine. Uslijedio je zahtjev za povrat imovine i tužba međunarodnom sudu u jesen 2003. Kako je u Srbiji postupak privatizacije tekao sporije, prodan je udio u samo 32 tvrtke iz bivših jugoslavenskih republika, i to za 3,3 milijuna eura. Srbijanska strana, doznaje S media, tvrdi kako hrvatske vlasti odgađaju potpisivanje bilateralnog sporazuma o rješavanju pitanja "zaostale imovne" upravo stoga što bi trebale platiti mnogo veće obeštećenje.
trešnjevak ne brini se ti koliko mi dugujemo drugima , ovde je bitno koliko ćete vi da puknete da isplatite nas o tome ti razmišljaj, kako mislite da iskenjate tolike pare