Katolici danas slave Uskrs, najveći kršćanski blagdan kojim se obilježava nedjelja Gospodinova uskrsnuća te njegova pobjeda nad smrću i grijehom.
Mise diljem Hrvatske
Diljem Hrvatske održala su se euharistijska slavlja. Središnje misno slavlje u zagrebačkoj katedrali predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić koji je istaknuo da slaviti Uskrs znači ljubiti Kristovom ljubavlju.
>>Bozanić: Slaviti Uskrs znači ljubiti Kristovom ljubavlju
U otajstvu Isusove smrti i uskrsnuća, Bog je u punini objavio Ljubav koja spašava i poziva ljude na obraćenje života po oproštenju grijeha. Zahvaljujući vjeri, taj novi život oblikuje sve ljudsko ponašanje, misli i osjećaje, način razmišljanja i vladanja. Čovjek koji se po vjeri otvara Kristovu uskrsnuću ne živi samo za sebe samoga i ne zatvara oči pred potrebama bližnjih – rekao je zagrebački nadbiskup.
Papa Franjo svečano euharistijsko slavlje predvodio je u podne na Trgu svetoga Petra u Vatikanu, u kojem je molio za mir za čitav svijet, "koji je još uvijek podijeljen pohlepom onih koji traže laku zaradu, ranjen egoizmom koji prijeti ljudskom životu i obitelji, egoizmom koji nastavlja s trgovinom ljudima, tim najraširenijim ropstvom u dvadeset i prvom stoljeću".
>>Papa Franjo: Trgovina ljudima je najraširenije ropstvo u 21. stoljeću!
– Mir čitavom svijetu, razdiranom nasiljem povezanim s trgovinom drogom i grešnim iskorištavanjem prirodnih bogatstava! Mir ovoj našoj Zemlji! Neka uskrsli Isus donese utjehu onima koji su žrtve prirodnih nepogoda i neka nas učini odgovornim čuvarima stvorenog svijeta – naglasio je papa.
- Kristovo uskrsnuće je događaj koji je više od svih drugih događaja označio povijest. Ono je dar kojim je Bog obdario čovječanstvo. Ono je središte naše vjere. Uskrs daje smisao i cilj našem životu. Isus uskrsli pobjeđuje strah u našim životima. Stoga na Uskrs ne bismo smjeli prečuti Isusov poziv: Ne boj se! Ne treba se bojati onaj koji je otvoren Bogu, koji zna gdje je vrelo novoga života. Draga braćo i sestre, uskrsna poruka i ove godine dolazi do nas u konkretnosti našega života i briga koje nas dnevno pritišću u našoj hrvatskoj svakidašnjici i kojih smo duboko svjesni. Ne gajimo ispraznu nadu da će nam netko drugi na čudesan način riješiti naše probleme, ali u vjeri nosimo sigurnost da se za ljudske poteškoće mogu naći rješenja i da smo zajedno pozvani graditi budućnost. Uskrs pobjeđuje svako beznađe. On je blagdan nade i života - poručio je Bozanić u čestitci za Uskrs.
Računanje datuma Uskrsa
Uskrsni su se događaji Kristova života odvili u okvirima stare židovske Pashe. On je proslavio svoju vazmenu večeru, proživio svoju muku i smrt i doživio svoj Uskrs za vrijeme toga židovskoga blagdana. Židovi su slavili Pashu 14. dana mjeseca Nisana. Bio je to sedmi mjesec židovskoga kalendara, a odgovara našem ožujku i travnju, s početkom proljeća. U Crkvi se u prvo vrijeme Uskrs nije slavio u svim krajevima podjednako, ali uvijek u svezi sa židovskom Pashom.
Od 16. stoljeća računanje datuma Uskrsa se razlikuje u istočnoj i zapadnoj crkvi. Prema pravilu Katoličke crkve datum Uskrsa se određuje kao prva nedjelja koja pada nakon 14. dana mladog mjeseca počevši s 21. ožujkom. Ovako određen datum može biti u rasponu između 21. ožujka i 25. travnja, pa je zato Uskrs pomični blagdan. U crkvama koje koriste julijanski kalendar postoji dodatno pravilo da Uskrs mora biti iza Pashe, pa zbog toga datum Uskrsa može biti kasniji. Zato Uskrs ne slave svi kršćani u isti dan.
