Stanovi odnosno njihov manjak velik su problem u Europskoj uniji. Što europske vlade rade po tom pitanju? I kako u tome sudjeluje Europska komisija? „Gotovo 900.000 ljudi u Europi trenutačno je bez doma. Svake noći u Europi stanovništvo jednog Marseillea ili Torina nema dom”, rekao je europski povjerenik za energetiku i stanovanje Dan Jørgensen na prvom sastanku Posebnog odbora za stambenu krizu u Europskom parlamentu, piše Europska novinska redakcija (ENR) u kojoj je i Hina.
Gotovo 10 posto stanovništva Europske unije troši 40 posto ili više svojih prihoda na stanovanje i povezane troškove, kaže Jørgensen. Dodaje da su zadnjih 15 godina stanarine u EU-u porasle za oko četvrtinu u realnom iznosu, a cijene stambenih jedinica za oko polovicu. „Te brojke, i ljudi iza njih, bit su stambene krize u Europi. I ja mislim da ćete se složiti sa mnom: te su brojke jednostavno neprihvatljive”, rekao je.
Danski povjerenik predstavio je svoje planove za pomoć EU-u da riješi jedan od najvećih problema s kojima su suočene države članice – stambenu krizu. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen imenovala je bivšeg danskog ministra energetike da bude prvi povjerenik za stanovanje, područje u kojem EU ima malo izravnih ovlasti, kako bi osigurala potporu socijalista u Europskom parlamentu za svoj reizbor. Priznajući tu činjenicu, Jørgensen je naglasio da je „većina odgovornosti” za stanovanje na državama članicama EU-a i regionalnim i lokalnim vlastima, ali je ustvrdio i da postoji „prostor i za EU-a za tim stolom i da se mnogo toga može i treba učiniti”.
Jørgensen je rekao da će Komisija objaviti svoj prvi Europski plan za priuštivo stanovanje. Plan će ponuditi tehničku pomoć gradovima i državama članicama i fokusirati se na ulaganja i vještine. Komisija će pripremiti Europsku strategiju za stanogradnju kako bi se podržalo ponudu stambenih jedinica, uspostaviti paneuropsku investicijsku platformu za priuštivo i održivo stanovanje, provesti analizu utjecaja špekulacija sa stambenim jedinicama i podržati države članice da udvostruče planirana ulaganja u priuštivo stanovanje u sklopu kohezijske politike. Cilj je i rješavanje sistemskih pitanja povezanih s kratkoročnim iznajmljivanjem stambenih jedinica, iznošenje prijedloga za rješavanje neučinkovitog korištenja praznih stambenih jedinica i revidiranje pravila o državnim potporama kako bi se omogućilo mjere potpore za stanovanje, prije svega kad je riječ o energetskoj učinkovitosti i socijalnom stanovanju.
VEZANI ČLANCI:
Povjerenik je u svojem govoru spomenuo da Europska unija nije izravno nadležna za stambenu politiku. Međutim, lokalne vlasti u europskim gradovima zauzimaju se za više akcije na razini EU-a. Gradonačelnici 12 europskih gradova, Rima, Bologne, Amsterdama, Atene, Barcelone, Budimpešte, Pariza, Varšave, Lisabona, Lyona, Genta i Leipziga, udružili su se kako bi pozvali da se najkasnije do 2027. donese hitni plan za rješavanje stambene krize. Gradonačelnici žele da financijska sredstva za stanovanje budu izuzeta iz europskih fiskalnih pravila koja ograničavaju vladinu potrošnju. Također žele da novac koji nije potrošen za oporavak od pandemije covida-19 bude preraspodijeljen.
Uz to, gradonačelnici su se sastali s Jørgensenom u Bruxellesu, istaknuvši da problem ne može čekati idući EU proračun da se nešto poduzme. Dvanaestero gradonačelnika pripremit će također u mjesecima koji dolaze akcijski plan za stanovanje za Komisiju. Matteo Lepore, gradonačelnik Bologne, posebno je naglasio da je u Italiji između 10 i 15 posto privatnih stambenih jedinica prazno. Osjećajte se kao kod kuće... ako možete.
U povjerenikovoj domovini Danskoj stanarine i cijene stambenih jedinica također rastu. Cijene stanova porasle su 2024. i očekuje se da će 2025. nastaviti rasti. Jedna od velikih danskih banaka, Nykredit, očekuje da će prosječne cijene stambenih jedinica u Danskoj ove godine porasti za 4,4 posto. Na kopenhaškom tržištu stanova očekuje se da će cijene ove godine porasti za 6,2 posto.
Jedan način na koji Danska želi riješiti problem stambenog fonda, posebno manjak stanova s priuštivom stanarinom, jest da pretvori stanove za privremeni smještaj studenata u priuštive i stalne javne stanove. U Irskoj cijene stambenih jedinica porasle su prošle godine gotovo dvostruko više nego 2023., a broj slobodnih stambenih jedinica pao je u siječnju 2025. na povijesno nisku razinu. Središnji ured za statistiku objavio je da su cijene stambenih jedinica u prosincu bile 8,7 posto više u odnosu prema godinu dana prije. To znači da je godišnja stopa inflacije u tom sektoru 2024. porasla gotovo dvostruko.
Ponuda na irskom tržištu stambenih jedinica za najam daleko je preslaba i prekomjerno skupa, po zadnjim podacima portala daft.ie. Prosječna mjesečna stanarina u Dublinu kretala se od 2294 do 2704 eura u trećem kvartalu 2024., ovisno o lokaciji. Nacionalni prosjek iznosi 1955 eura. Austrija, cijenjena u EU-u po svojem stambenom fondu i kvalitetu socijalnih stanova u Beču, nije imuna na to pitanje. Nova austrijska vlada planira kroz iduće tri godine postupno ograničiti stanarine na reguliranom tržištu. Od 2028. povećanje stanarina u „cijelom stambenom sektoru” bit će ograničeno na najviše tri posto, po vladinu programu. Španjolska također poduzima drastične mjere kako bi riješila problem rastućih cijena stambenih jedinica i stanarina. Španjolski premijer Pedro Sanchez predložio je u siječnju da se ljudima izvan EU-a zabrani kupnju nekretnina u zemlji u sklopu nastojanja da se ublaži krizu priuštivog stanovanja.
VEZANI ČLANCI:
Plan se nadovezao na raniji prijedloga socijalističkog čelnika da uvede porez do 100 posto na takve ugovore o kupnji nekretnina jer se zemlja bori s velikom potražnjom i vrtoglavo visokim cijenama. Po registru nekretnina, Britanci su 2023. bili na čelu stranih kupaca nekretnina u Španjolskoj s 9,5 posto ukupnih transakcija koje su ostvarili strani državljani. Stanarine u Madridu porasle su za 82 posto u posljednjih deset godina, po portalu Idealisti, što odražava povećanja u drugim velikim španjolskim gradovima. A socijalnih stanova je jako malo. Madrid, grad od gotovo 3,4 milijuna ljudi, ima samo 9200 stambenih jedinica s niskom stanarinom, po čemu spada među najlošije u EU-u. Španjolski glavni grad uveo je lutriju za dodjelu socijalnih stanova. Svakog kvartala Madrid nudi na lutriji 50 do 200 socijalnih stanova za ljude koji ispunjavaju kriterije. Ali lutrija zadovoljava samo 1 posto potražnje.
U Španjolskoj se svake godine sagradi samo 90.000 novih stambenih jedinica, a stvori se 120.000 novih kućanstava, po podacima Idealise, što izaziva manjak stanova zbog čega stanarine vrtoglavo rastu. Boom iznajmljivanja stanova turistima na platformama kao što je Airbnb također je pogoršao manjak stanova u Španjolskoj, izazvavši velike prosvjede širom zemlje i stavivši stambenu krizu na vrh političke agende. U Sloveniji iznajmljivanje turistima također je faktor u stambenoj krizi, što je postao jedan od ključnih problema zadnjih godina, posebno među mladima. Situacija je osobito kritična u Ljubljani i velikim urbanim središtima.
U Hrvatskoj nemogućnost kupnje prvog doma po priuštivoj cijeni jedan je od glavnih razloga zbog kojeg velik broj mladih emigrira. Jedan od glavnih problema je to što su mnogi stanovi na hrvatskoj jadranskoj obali i u glavnom gradu Zagrebu namijenjeni za kratkotrajni turistički najam. Postalo je nemoguće pronaći stan za dugoročni najam ili kupnju po priuštivoj cijeni. Bugarska je zabilježila jedno od najvećih povećanja cijena stambenih jedinica u EU-u od 2010. do 2024. Po Eurostatu, cijene u zemlji u tom su se razdoblju više nego udvostručile, porastavši za 110 posto.
>>Pitali smo umjetnu inteligenciju koji bi narodi mogli nestati u sljedećih 100 godina, odgovor bi vas mogao zabrinuti>>
Putin majku mu, sve je to on priko tik-toka napumpa.