Naravno da je najveći od svih bio Stjepan Bobek (1923.-2010.), najbolji strijelac u povijesti Partizana (413 pogodaka) i reprezentacije Jugoslavije (38 pogodaka).
Franjo je više volio tenis
Bobek je u svojim beogradskim danima često prijateljevao s predsjednikom Sportskog društva Partizan, tadašnjim pukovnikom JNA Franjom Tuđmanom. O tome je govorio u knjizi Fredija Kramera "Štef Bobek - Nogomet je moj život".
- Upoznali smo se ubrzo nakon što je kao pukovnik bio izabran za predsjednika. Kad su me predstavili Tuđmanu, on u društvu brojnih generala glasno rekne da navija za Dinamo. I da mu je drago što sam ja kao naš Hrvat uspio kao igrač, a potom i kao trener. Tuđman je rijetko posjećivao naše utakmice, radije je igrao tenis. Ali kad je došao u ložu, uvijek je bio besprijekorno elegantan. S nogometnim klubom Franjo Tuđman je održavao vezu preko Artura Takača (glavnim tajnikom SD-a Partizan, nap.a.) i mene kao trenera - ispričao je Stjepan Bobek, rođeni Trnjanin, o kojemu je NK Partizan skrbio do njegove smrti. Pokopan je u Beogradu.
Tri godine (1956.-1959.) u dresu Partizana odradio je i Miroslav Rede pa prešao u Dinamo i u njemu ostao do 1961. godine....
Mnogo godina kasnije povijest Partizana pisala je još nekolicina Hrvata, naravno niti jedan u takvom stilu kao legendarni Štef Bobek. Primjerice, Ivan Golac sa 12 godina je iz Koprivnice s obitelji preselio u Beograd, upisao se u NK Partizan i izrastao u jednoga od najvećih braniča u povijesti crno-bijelih. Od 1968. do 1978. godine nanizao je više od 350 nastupa za Partizan i osvojio naslove prvaka 1976. i 1978. godine.
Hrvat Dragan Mance također je bio jedan od najvećih Partizanovih igrača, mladić koji je sa 23 godine poginuo u prometnoj nesreći. Za Partizan je odigrao 279 utakmica i postigao 174 pogotka, a nekoliko mjeseci prije tragične smrti bio je korak do prelaska u Dinamo. Tada je u jednom intervjuu priznao kako bi Dinamo, u slučaju njegovoga prelaska u Maksimir, dobio jednoga novoga/staroga navijača.
Čava stigao iz Spartaka
- Moj otac navijao je za Dinamo sve dok nisam došao u Partizan. No, uskoro bi opet mogao biti za plave - ispričao je legendarni centarfor Mance, koji danas ima i ulicu u Beogradu.
Osamdesetih godina bilo je dosta prometno na relaciji Partizan - Dinamo pa su u Maksimir stigli vratar Ranko Stojić (1984.) i Vlado Čapljić (1987.), dok je pokojni Čava Dimitrijević stigao okolnim putem, iz Spartaka (1987.).
Posljednji Dinamov igrač koji je preselio na stadion JNA nije bio Hrvat, nego Slovenac, Srećko Katanec. Nakon jedne sezone u Maksimiru, Srećko je 1986. postao partizanovac.
