Broj godina zdravog života trebao bi se povećavati s 57,5 na 64 godine, što je u skladu s prosjekom zemalja EU. Zaposlenost radnog stanovništva u dobi od 20 do 64 godine porasla bi sa 66 na 75 posto. Stopa fertiliteta neće iznositi današnjih 1,47, nego 1,6 posto.
Na ljestvici globalne konkurentnosti Hrvatska bi trebala zauzimati najmanje 45. mjesto, što bi značilo skok za 15-ak mjesta – upravo bi tako Hrvatska trebala izgledati za deset godina, barem što se tiče Nacionalne razvojne strategije RH do 2030., čija je izrada u završnoj fazi. Taj je dokument danas predstavljen parlamentarnoj većini, a od idućeg će tjedna biti dostupan i javnosti.
“Vani” sljedeći tjedan
– Razvojna strategija predstavlja jasnu viziju gdje želimo vidjeti Hrvatsku, jasne smjerove prema digitalnoj i zelenoj tranziciji društva. Krovni je to strateški dokument svih akata strateškog planiranja u državi, koji mora obuhvatiti razvoj društva kompletno i države u svim smjerovima i svim sektorima u idućih deset godina. Istaknula bih konkurentnost gospodarstva kao jedan od prioriteta, jačanje otpornosti na krize, jačanje zdravstvenog, znanstvenog te obrazovnog sustava – kaže Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU, pod čijom je paskom strategija i rađena.
Sve je, doduše, počelo još 2017., kad je na čelu Ministarstva bila Gabrijela Žalac, a dokument koji ima četiri osnovna razvojna smjera trebao se donijeti jer je Hrvatska imala problema s definiranjem prioriteta za Europsku komisiju. U svakom slučaju, kaže ministrica Tramišak, fokus svim razvojnim smjerovima jesu ulaganja u ljude i ljudske resurse.
– Pred nama je desetogodišnje razdoblje. Iako je trenutačna pandemija koronavirusa nepredvidiva, svi se nadamo njezinom brzom završetku i početku oporavka već s prvim mjesecima iduće godine. I na tome treba raditi, gospodarstvo se mora nastaviti razvijati – kaže ministrica. Što se pak tiče Plana oporavka i otpornosti RH od 2021. do 2023., o kojem je Vlada također raspravljala za vikend, njegova finalna verzija bit će završena do kraja ovoga tjedna.
– Uz reforme kompletnog javnog sektora, koje su nam zadane 2019. i 2020. te ih moramo pratiti, ali i svega onoga što se odnosi na daljnji razvoj poduzetništva, ima mo predviđene investicije veće od 200 milijardi kuna. Ostalo je prostora za razgovore koje su to investicije ključne za oporavak države, i o tome će se dogovarati u sljedećih nekoliko mjeseci – kaže ministrica regionalnog razvoja i fondova EU.
Nemamo tvrtki za projekte
Kao konkretan primjer iz Plana oporavka navodi reformu Hrvatskih željeznica, razvoj željezničke infrastrukture i obnovu voznog parka. No, iznimno je važno, poručuje, povećanje proizvodnje u smjeru jačanja industrija, a posebno samodostatnosti u proizvodnji hrane. Na raspolaganju su nam 9,3 milijarde eura. Ekonomist Damir Novotny nedavno nam je komentirao kako je točno da željezničke pruge treba obnoviti, no istaknuo je i kako “u području željezničke infrastrukture nemamo građevinskih tvrtki koje bi mogle realizirati takve projekte”.
– To uglavnom rade Talijani, Turci ili Austrijanci, pa imamo problem da se time ne otvaraju radna mjesta u Hrvatskoj, nego u Italiji, Turskoj ili Austriji. Dakle, to jednostavno nema multiplikacije – upozorio je Novotny.
Što se Nacionalne strategije tiče, u njoj se navodi i kako će se pristupanjem eurozoni do 2023. “povećati vjerodostojnost ukupne ekonomske politike, osigurati dostupnost novih izvora financiranja i likvidnosti, a otkloniti rizik promjene tečaja”.
"dulje će se živjeti, a rađat će se i više djece" - ajde da i to vidimo.