Da sam ja Hrvat – povjerio nam se nedavno u jednom neformalnom razgovoru diplomat jedne velike i važne članice euroatlantske zajednice – na svakom sastanku ministara vanjskih poslova Europske unije lupao bih šakom o stol i govorio da je Bosna i Hercegovina od vitalnog interesa za Hrvatsku i da ne pristajemo na politiku po principu “strateškog strpljenja”, nego želimo da EU učini sve da pomogne napretku BiH.
Nije tajna da u EU i u SAD-u postoje oni koji vjeruju da prema BiH treba imati “strateškog strpljenja”, što znači ne činiti ništa značajno, nego čekati da se problemi ili riješe sami od sebe ili postanu manji, a okolnosti postanu povoljnije za njihovo rješavanje. Ovaj visoki diplomat, koji je za Večernji list govorio pod uvjetom anonimnosti, nije jedan od tih ljudi. I smatra da bi Hrvatska trebala biti posljednja koja bi trebala pristati na status quo.
“Od svih članica EU, Hrvatska najviše toga može izgubiti ili dobiti od razvoja situacije u BiH”, obrazlaže taj diplomat. “Ako BiH ostane nestabilnom, Hrvatska će od toga imati najviše štete. Ako se BiH stabilizira i napreduje, Hrvatska će od toga imati najviše koristi. Hrvatska bi trebala biti glasna za stolom u EU kad je riječ o BiH.”
Iako govori anonimno, razmišljanje ovog diplomata važno je jer je riječ o visokom dužnosniku koji sudjeluje u formiranju stavova koje javno izriču američki ili europski državnici i političari.
BiH je prekjučer predala formalni zahtjev za ulazak u članstvo Europske unije, a taj čin posljedica je, među ostalim, i toga što je Hrvatska u jednom trenutku zaista lupila šakom o stol na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU i rekla da ne pristaje na dotadašnju politiku postavljanja preduvjeta koje BiH nikad neće zadovoljiti te da bi EU trebala otvoriti poseban put Bosni i Hercegovini prema apliciranju za članstvo i stjecanju statusa zemlje kandidatkinje. To lupanje šakom o stol predvodila je Vesna Pusić, šefica hrvatske diplomacije u mandatu premijera Zorana Milanovića. Ono što je počelo kao hrvatska (i slovenska) inicijativa preuzele su Njemačka i Velika Britanija, što je logično jer te dvije zemlje imaju veću političku snagu, i dovelo je do toga da je BiH, nakon dugo godina stajanja na mjestu na svom europskom putu, aplicirala za članstvo. Vrlo je dug put od tog čina do stjecanja statusa kandidatkinje ili do otvaranja pregovora, da ne govorimo koliko je dug put do punopravnog članstva BiH u EU, ali i ovaj nulti korak je postignuće. Sitan, ali bitan uspjeh.
Kako će se službeni Zagreb dalje ponašati u kreiranju europske politike prema BiH? Kako će izgledati sljedeće hrvatsko “lupanje šakom o stol” sa svrhom poticanja EU da aktivnije pomogne? Problem s idejom koju je iznio naš sugovornik diplomat je taj što, u stvarnosti, velik dio Hrvata želi da Hrvatska lupi šakom o stol i jasno i glasno zagovara treći entitet za Hrvate u BiH, a diplomati u EU i SAD-u odbacuju bilo kakvu pomisao da bi međunarodna zajednica podržala stvaranje trećeg entiteta. Tu postoji raskorak između onoga što Hrvati možda priželjkuju i onoga što Hrvatska realno može napraviti. Hrvatska želi da se njezin glas u EU čuje kad se govori o BiH, ali Hrvatska ne bi postigla taj cilj ako bi inzistirala na trećem entitetu jer svi u EU i SAD-u vide tu ideju kao korak prema dezintegraciji, umjesto prema integraciji BiH. To je razlog zbog kojeg nitko zapravo ne govori o trećem entitetu. Ali to ne znači da se hrvatski interes u BiH, ostvarenje zajamčene jednakopravnosti Hrvata kao najobespravljenijeg od triju konstitutivnih naroda, ne može ostvariti u ovakvim okolnostima. Put do mogućeg administrativnog preustroja BiH sutra vodi preko promjena izbornog zakona danas.
Dragan Čović, čelnik HDZ-a BiH i predsjednik Predsjedništva BiH, u Bruxellesu je ovih dana rekao da je uvjeren da će se vrlo brzo dogovoriti promjene izbornog zakona, a Čovićeva je ideja da se time jednom zauvijek osigura da predstavnike Hrvata u Predsjedništvo i Dom naroda ne bira neki drugi narod. Uspije li se to dogovoriti, bit će stvoren ambijent u kojem će se lakše provesti i ustavne promjene. A izborni zakon lakše je promijeniti sada, kad je reformski proces povezan s približavanjem Europi započet.
Čini se da će hrvatsko-europska politika prema BiH iz vremena prethodne vlade imati kontinuitet i u vrijeme nove vlade. Novi šef diplomacije Miro Kovač vjeruje da su europske reforme u BiH i ostvarenje jednakopravnosti Hrvata u BiH dvije strane jedne medalje, a ne dva odvojena pravca. To je bilo uvjerenje hrvatske diplomacije i kad je pod Vesnom Pusić iznosila u EU svoje razmišljanje o BiH.
>> Grabar-Kitarović: Hrvatska se uvijek zalagala za BiH
>> 'Podržat ćemo BiH na putu prema EU, to nam je ustavna obaveza'
