Agrokor nije bio insolventan, nije imao nikakvih problema. Oni su smislili pakleni plan da uzmu jednu od najprogresivnijih kompanija u ovom dijelu Europe i onda su na maksimalno kriminalan način došli do insolventnosti Agrokora – zavapio je Ivica Todorić, bivši vlasnik Agrokora, sada Fortenove, na nedavnoj konferenciji za medije nakon što je Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda odlučilo da je financijsko vještačenje Ismeta Kamala, na kojem se temelji optužnica za izvlačenje 1,2 milijarde kuna u slučaju veliki Agrokor, nezakonit dokaz. Među ostalim Todorić je Vladu optužio da je neprijateljski preuzela privatnu imovinu, a da bi uspjela u svojoj namjeri, trebala je, ustvrdio je, 40 kompanija unutar Agrokora proglasiti nelikvidnim. No Todorić tvrdi da je istina je da ni jedna kompanija nije bila insolventna.
– Agrokor je bio pred burzom, mogli smo mi pomoći državi, a ne da država treba pomoći nama. To je prava istina o stanju Agrokora i vidjet ćete što je istina kada prođu sudske odluke – rekao je Todorić. Ovo nije prvi put da je zanijekao što se zapravo događalo prije šest godina kad je njegov koncern bio pred potpunim slomom. Često je u svojim blogovima tvrdio da nije tražio pomoć Vlade i da Agrokor nikad nije bolje stajao. Zato valja još jednom podsjetiti na dogođaje s početka 2017., a sve to možemo potkrijepiti dokumentima. Najbolje je krenuti kronološkim redom kako je Agrokor završio pod izvanrednom upravom nakon što je Todorić tražio pomoć Vlade jer više nije mogao plaćati svoje obveze i dugove. Tako je u jednom pismu Vladinu dužnosniku i sam priznao da je ugrožena opstojnost Agrokora.
Za sastanak u Vladi krajem velječe 2017. na kojem je Todorić tražio pomoć države u Agrokoru su izradili tri verzije prezentacije koje su se razlikovale u nekoliko stranica, no u dvjema prezentacijama koje imamo u posjedu bile su informacije koje otkrivaju da je Agrokor bio nelikvidan i da je Todorić tražio pomoć Vlade da se izvuče iz te situacije. U trećoj prezentaciji na stranici Strateški plan Agrokor Grupe navedeno je šest točaka.
U prvoj točki navedeno je prikupljanje sredstava za tekuću likvidnost. Tu se navodi da je Agrokor prikupio 800 milijuna kuna i da je potrebno prikupiti još 800 milijuna kuna za tekuću likvidnost i 1,5 milijardi kuna za reguliranje obveza prema dobavljačima. Druga točka je prodaja jedne od ključnih kompanija iz poslovne grupe Hrana, a prihod od toga bio bi namijenjen za otkup obveznica i smanjenje financijskog duga, a navodi se da bi to imalo efekt i na male dioničare jer bi im donijelo znatan prihod.
Treća točka je prodaja non-core imovine u iznosu od 1,5 do dvije milijarde kuna s ciljem smanjenja financijskog duga. Četvrta točka je pak dogovor s postojećim i novim kreditorima o refinanciranju, a s ciljem zadržavanja postojećih limita, produljenja ročnosti i smanjenja troška financiranja. Peta točka je otkup PIK obveznica, a šesta inicijalna javna ponuda (IPO), odnosno prodaja ostatak grupe Hrana. I onda slijedi stranica s naslovom: Prijedlog podrške u realizaciji plana Agrokor Grupi. Na toj stranici Agrokor i Todorić od Vlade traže podršku za smanjenje duga dobavljačima, a prvi korak bilo bi 800 milijuna kuna za stabilizaciju likvidnosti Agrokor Gupe, a drugi korak 1,5 milijardi kuna kroz mezzanine ili neki drugi oblik financiranja.
Todorić je tražio i podršku za prikupljanje kapitala za smanjenje duga, odnosno za IPO grupe Hrana. Na toj stranici se navodi i da je kompanija nakon nekoliko mjeseci priprema s konzultantima, potpuno pripremljena za uvrštenje na burzu te da postoje mogućnosti izdavanja domaćih obveznica, uključenje mirovinskih fondova u equity… Todorić je na tom sastanku od Vlade, što se vidi u prezentaciji, tražio i podršku prilikom razgovor sa bankama o refinanciranju.
Sve u svemu, Todorić je na tom sastanku priznao Vladi da je Agrokor nelikvidan i tražio od nje da mu pomogne s 2,3 milijarde kuna bilo izravno ili osiguravanjem povoljnih kredita kod banaka. U jednoj verziji prezentacije čak je navedeno da je važno djelovati ODMAH pa su stoga u Agrokoru bili pripremili prijedlog izjave za javnost Agrokora i Vlade u kojoj su pokušali zamaskirati problem s likvidnošću, a u toj verziji spominje se financijska podrška od 1,6 milijardi kuna za plaćanje domaćih dobavljača.
“Svjesni interesa javnosti za poslovanje Agrokora, ovim putem još jednom želimo potvrditi da, kao što to navodi i Moody’s u svome izvješću od 24. veljače 2017., Agrokor ima dostatnu likvidnost za podmirenje svih financijskih obveza u 2017. i 2018. godini. Ipak, da bismo dodatno poboljšali svoje performanse u plaćanjima dobavljača, Agrokor je dobio podršku (tu je ostavljen prazan prostor, ne navodi se iznos) koja će biti iskorištena upravo i isključivo za plaćanje dobavljača. Na taj će se način dati dodatan pozitivan impuls njihovu poslovanju i omogućiti daljnji razvoj Agrokorovih partnera. Istodobno, time će biti dodatno osnažena Agrokorova financijska pozicija i omogućena ubrzana provedba cjelovitog plana za osiguranje dugoročne stabilnosti poslovanja. Vlasnik i menadžment kompanije dali su čvrste garancije da će plan biti proveden u najkraćem roku i uz nadzor neovisnih savjetnika”, stoji u prijedlogu izjave za javnost koja nikad nije ugledala svjetlo dana.
VIDEO Todorić želi biti premijer: 'Marić mi ne bude bio ministar. No, bit ćete oduševljeni'
U međuvremenu se situacija s Agrokorom pogoršala pa su krajem ožujka počele ovrhe i blokade Agrokora i njegovih tvrtki, a 31. ožujka 2017. tvrtka Ovum podnijela je i prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nad Konzumom zbog duga od 9,5 milijuna kuna.
U takvoj situaciji Todorić 1. travnja 2017. piše jednom Vladinu dužnosniku. Na početku navodi da u kontekstu ukupnih aktivnosti i dosadašnje komunikacije vezanih uz aktualnu situaciju u koncernu Agrokor i oko njega, s ciljem transparentnog izvješćivanja i zaštite svih uključenih dionika, žele skrenuti pažnju na trenutačno stanje i iznijeti određene sugestije radi njegove sanacije. “Kao što vam je u više navrata prezentirano, Agrokorov menadžment”, piše Todorić, “uz podršku unutarnjih stručnih službi i vanjskih financijskih i pravnih savjetnika, a u sveobuhvatnoj koordinaciji sa svim relevantnim skupinama vjerovnika i ostalim partnerima, provodi čitav niz intenzivnih aktivnosti radi pronalaska optimalne strukture i efikasne provedbe operativnog financijskog restrukturiranja s ciljem stabilizacije i daljnjeg razvoja koncerna, što, između ostalog, uključuje i osnaživanje uprave kadrovima specijaliziranim za takve procese. Kao rezultat tih aktivnosti, navodi, usuglašen je dogovor s najvećim financijskim vjerovnicima koji obuhvaća privremeni moratorij na obveze podmirenja njihovih potraživanja radi povećane tekuće likvidnosti koja bi se usmjerila na podmirenje dobavljača radi njihova nesmetanog poslovanja i odgovarajuće dinamike isporuke robe i usluga nužnih za kontinuitet poslovanja svih članica koncerna. Todorić piše da je takav aranžman trebao uključivati i dodatnu financijsku injekciju od spomenutih financijskih vjerovnika.
“U međuvremenu se pojavila inicijativa vezana uz optimizaciju zakonskog okvira za efikasniju provedbu restrukturiranja sistemski važnih kompanija, koju načelno pozdravljamo i podržavamo, i sami svjesni da postojeći zakonski okvir ima određenih manjkavosti. Međutim, moramo naglasiti da je zbog neizvjesnosti koja je nastupila za sve dionike u razdoblju od inicijalne najave zakonskih promjena do očekivanog trenutka samog stupanja na snagu predviđenih zakonskih rješenja proces gore opisanih aktivnosti znatno otežan, a usporedno su određeni vjerovnici naglo i nekoordinirano počeli poduzimati jednostrane aktivnosti, što je rezultiralo očekivanim i snažnim pritiskom na likvidnost članica koncerna i inače neutralne pozicije vezane uz sredstva osiguranja naplate potraživanja kojima raspolažu vjerovnici”, žali se Todorić. Sukladno svemu iznesenom, nastavlja, od velike je važnosti da nadležna državna tijela daju podršku te da u općem interesu poduzmu odgovarajuće komunikacijske i provedbene aktivnosti usmjerene na aktivnu podršku postojećim aktivnostima vezanim uz mogućnosti urgentnih financijskih injekcija od financijskih vjerovnika, smanjene neizvjesnosti i suzdržavanje vjerovnika od ishitrenih jednostranih aktivnosti, sve uz odgovarajuću komunikaciju i intenziviranje dinamike implementacije zakonskih rješenja, putem novog zakona ili prilagodbom postojećeg Stečajnog zakona, s naglaskom na institute konsolidiranog restrukturiranja koncerna Agrokor i prioriteta otplate svježeg novca.
“Prigodom posljednjeg susreta na kojem sam imao priliku dati vam prezentaciju stanja u Agrokoru neka slična podrška bila je dogovorena. Nažalost, događaji su krenuli u potpuno drugačijem smjeru te su značajno ugrozili opstojnost kompanije”, priznaje Todorić.
Pismo završava navodeći da su uvjereni kako su gore izneseni prijedlozi nužni za očuvanje vrijednosti i održavanje poslovanja koncerna, nesmetano funkcioniranje unutarnjeg tržišta, makroekonomsku stabilnost i zaštitu javnog interesa kao i interesa svih uključenih subjekata.
“Unaprijed zahvaljujemo na pažnji i razumijevanju, a za svu daljnju koordinaciju stojimo na raspolaganju. S poštovanjem, Ivica Todorić, predsjednik koncerna Agrokor”, stoji na kraju pisma koje prvi put javno objavljujemo.
Nekoliko dana poslije, 6. travnja 2017., donesen je “lex Agrokor”, odnosno Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za državu, a uprava Agrokora već 7. travnja Trgovačkom sudu u Zagrebu šalje prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave.
VIDEO Todorić: Tužit ću Plenkovića, Dalić i cijelu grupu Borg. Politika? Sam sam u stanju srušiti HDZ
“U trenutku podnošenja ovog prijedloga dužnik ispunjava uvjete za pokretanje postupka izvanredne uprave zbog prijeteće nesposobnosti za plaćanje u smislu odredaba članka 4. Stečajnog zakona, što se dokazuje izvodom iz poslovnih knjiga u skladu s člankom 22. stavak 2. Zakona. Prijeteća nesposobnost za plaćanje nastupila je i u odnosu na dužnikova ovisna i povezana društva”, piše među ostalim u tom prijedlogu. U njemu se navodi i da dužnik nadalje predlaže Trgovačkom sudu u Zagrebu da u skladu s člankom 24. Zakona obavijesti Vladu Republike Hrvatske i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta o ovom prijedlogu te da po primitku odluke Vlade RH donese rješenje o otvaranju postupka izvanredne uprave nad dužnikom i njegovim ovisnim i povezanim društvima te odluku o imenovanju izvanrednog povjerenika sukladno prijedlogu Vlade RH. Taj prijedlog potpisao je predsjednik Uprave Agrokora i članovi Uprave – Ivan Crnjac, Ante Todorić, Mislav Galić i Ivica Sertić.
Isti dan Agrokor Trgovačkom sudu šalje i prijedlog dužnika, odnosno predlagatelja za otvaranje postupka izvanredne uprave.
U tom se prijedlogu, među ostalim, navodi i da, s obzirom na sistemski značaj dužnika te ovisnih i povezanih društava za Republiku Hrvatsku, daljnja blokada poslovnih računa dužnika te ovisnih i povezanih društava, kao i izlaganje riziku pokretanja parničnih, ovršnih i postupaka osiguranja kao i postupaka izvansudske naplate izložilo bi te subjekte znatnoj i teško nadoknadivoj šteti.
“Naime, u uvjetima blokade (izvansudska naplata), a sukladno primjenjivom zakonodavstvu Republike Hrvatske, dužnik te ovisna i povezana društva onemogućeni su vršiti bilo kakva plaćanja pa su tako, između ostalog, onemogućeni namiriti radnicima dospjele obveze, kao i namiriti dospjela plaćanja dužnika te ovisnih i povezanih društava koja su nužna radi smanjenja sistemskog rizika, nastavka poslovanja te očuvanja imovine. Iz navedenog nesporno proizlazi da su ugrožena radna mjesta te poslovanje dužnika i svih njegovih povezanih i ovisnih društava”, navodi se u prijedlogu koji su potpisali Todorić i članovi Uprave Agrokora. U nastavku je navedeno da zbog svega dužnik predlaže naslovnom sudu da temeljem odredbe članka 42. stavka 3. Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku bez ikakve odgode izda rješenje kojim se nalaže prestanak izvršavanja osnova za plaćanje u odnosu na Agrokor i sve njegove povezane i ovisne tvrtke.
A nakon toga, poznato je, imenovana je izvanredna uprava koja je spasila od sloma najveći hrvatski koncern koji i dalje posluje, i to uspješno, ali s novim vlasnicima i pod drugim imenom – Fortenova. Iz svega navedenog očito je da je Todorić doveo Agrokor do ruba propasti i da nisu točne njegove tvrdnje da sad već njegov bivši koncern nije bio pred propašću i da on nije tražio od Vlade da ga spasi.
Kriminalcu Todoriću nije palo na pamet da proda dvore, jahtu, sve nekretnine i da vrati sav novac koji je spremio na tajne račune, kao i njegova mafija i da tim novcima spasi Agrokor, već je tražio novac od države, poreznihh obveznika da može dalje još više pljačkati