Most je danas predstavio model reotkupa dionica Ine od MOL-a podsjećajući da je proces otkupa Ine zamro otkad je prije gotovo sedam mjeseci premijer najavio taj plan. Predlažu osnivanje društva od posebne namjene (SPV) na koje bi Ministarstvo državne imovine prenijelo 44,84 posto dionica Ine te dionice tvrtki u kojima država ima manjinske udjele, a koje su raspoložive za prodaju. Taj bi SPV izdao konvertibilne i obične obveznice i tako prikupio novac za otkup 49,08 posto dionica Ine od MOL-a. Obveznice bi mogli kupovati građani, mirovinski fondovi, banke, investicijski fondovi, ali i druge energetske kompanije.
Za ulagače kamata 3 posto
Kako bi SPV bio posebno društvo, ova operacija ne bi ulazila u javni dug. Mostov prijedlog dorađen je u odnosu na prošlu godinu i ima više uporišta nego prethodni, ali njegov uspjeh prije svega bi ovisio o cijeni dionica Ine i interesu koje bi pobudile kod ulagača. Iako tržišna cijena Ine nije relevantna jer je na tržištu minimalni udio kompanije, kad bi se računalo po cijeni dionice od 3250 kuna, koliko je stajala u srijedu, bilo bi potrebno čak 15,9 milijardi kuna za otkup MOL-ova dijela Ine. Investitori kažu da je to preskupo i da ne bi sudjelovali u operaciji te veličine, ali kad bi se dogovorila cijena do 10,5 milijardi kuna za 49,08 posto dionica Ine, većina ulagača bila bi zainteresirana. Most je, kako smo napisali, predvidio dva tipa obveznica. Konvertibilne obveznice su one po kojima bi se uložen novac u konačnici zamijenio za dionice Ine. Tu Most otvara mogućnost lock-upa, odnosno zabrane zamjene u prve dvije godine od izdanja obveznice, a konačnu zamjenu tek nakon 10 godina, a u međuvremenu bi se ulagaču plaćao određeni iznos kamate. Da bi država mogla zadržati 75 posto plus jednu dionicu Ine, u konverziji može završiti do 19 posto dionica otkupljenih od MOL-a, dok bi za ostalih 30 posto MOL-ovih dionica SPV izdao obične obveznice. Obične obveznice ponudile bi se građanima, investicijskim fondovima, bankama i drugim ulagačima uz kamatu, a Most predviđa u svom modelu da bi već i prinos od 3 posto koji inače plaća država za svoje obveznice bio privlačan ulagačima.
Prijedlog nije sveto pismo
– Naš model nije sveto pismo i može se mijenjati. Približava se drugi arbitražni postupak, a mi ne znamo koristimo li sve legalne alate koje imamo na raspolaganju. Ne želimo povećavati javni dug i ne želimo privatizaciju HEP-a – poručio je bivši državni tajnik za energetiku Ante Čikotić. Vladi zamjera da još nije napravljena procjena vrijednosti Ine, kao i da pregovarački tim još čine Ivan Vrdoljak i Mladen Pejnović koje je imenovala vlada Zorana Milanovića. Predsjednik Mosta Božo Petrov zamjera što se sedam mjeseci u procesu otkupa dionica Ine ništa ne događa. U Mostu su istaknuli i da drže da je cijena Ine od 20 milijardi kuna previsoka te da je prednost njihova modela činjenica da se može provesti u roku od dva do tri mjeseca.
Sekta Most su strani špijuni koji su već odradili arbitražu u korist MOL-a i oštetili Hrvatsku za 200 milijuna kuna. Da imaju imalo obraza, Petrov i Grmoja bi trebali 1000 godina brati mandarine, a Bulj bi se trebao vratiti u Sinj skupljati konjsku balegu, da nam nadoknade štetu.