Ministarstvo financija konačno je sastavilo Smjernice fiskalne politike za razdoblje od 2014. do 2016. Kako doznajemo, prema njima čeka nas tri godine zaduživanja, enormnih deficita proračuna i suočavanja s polaganim oporavkom BDP-a koji neće dovesti do znatnog zapošljavanja. Vlada priznaje da je nerealno očekivati rast gospodarstva za 0,7 posto pa je srezala prognozu na 0,2 posto. Plus na razini statističke pogreške trebao bi se ostvariti uz pomoć ubrzavanja investicija u zadnjem tromjesečju godine.
Loše planiran proračun
Iduća godina bila bi nešto pozitivnija s rastom BDP-a od 1,3 posto, a nakon dvije godine taj bi se rast trebao ustabiliti na više od 2 posto. U posljednjih pet godina Hrvatska je izgubila oko 13 posto BDP-a pa ni do 2016. nećemo povratiti ni polovicu tog pada. Ministarstvo financija, kako doznajemo, priznaje da je loše planiralo proračun pa u Smjernicama najavljuje još jedan rebalans, a iako su najavljene rashodovne reforme, rashodi za plaće, mirovine, subvencije i sve ostale veće stavke proračuna rastu.
"Vlada je pripremila dodatne mjere fiskalne konsolidacije, koje bi trebale rezultirati bitnim restrukturiranjem prvenstveno rashodne strane proračuna za 2014. Najznačajnije reforme provodit će se u sustavima zdravstva, socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, obrazovanja i sustavu plaća u državnim i javnim službama", stoji u Smjernicama. Međutim, dokument koji će ministar financija Slavko Linić predstaviti uključuje rast proračuna iduće godine za osam milijardi kuna, na čak 131,66 milijardi kuna uz deficit od nevjerojatnih 17,4 milijarde kuna, odnosno 5 posto BDP-a, i to samo za središnju državu. Sve stavke rastu, a najviše izdvajanje za kamate, za koje nam treba 12,5 umjesto ovogodišnjih 10 milijardi kuna, te 4,7 milijardi kuna uplata za Europsku Uniju. Vlada u Smjernicama napominje da tešku 2014. neće olakšati novac iz EU fondova već će utjecaj priljeva bespovratnog novca osjetiti tek u 2015. Čak i ogroman deficit proračuna ovisi o naplati poreza jer se izmjene u poreznoj politici ne planiraju. Dapače, planira se pad prihoda od poreza, i to zbog lošije neto dobiti banaka i mogućnosti poduzetnika da reinvestiraju dobit.
Ukidanje olakšica
Novost je da se od 1. siječnja 2014. planira ukidanje olakšica poreza na dohodak za područja posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja, čiji će učinak na proračun biti vidljiv tek u 2015. godini. Iako se najavljuju reforme mirovina i plaća, iduće godine za umirovljenike i zaposlene u javnim i državnim službama izdvojit će se 862 milijuna kuna više nego ove godine. Zaključno, država će umjesto da provodi reforme i dalje zaduživati svoje građane. Tako se planira zaduženje za 42,7 milijardi kuna iduće godine, iako na naplatu dolazi polovica tog iznosa, a da će do kraja godine Linić pohrliti po još jednu obveznicu dokazuje i izmjena plana za 2013., po kojem se umjesto 29 milijardi ove godine planira zaduženje od 34,22 milijarde kuna.
>> U blokadi 60.000 tvrtki i 272.000 građana
