U današnjem nesigurnom svijetu, priprema za izvanredne situacije postaje sve važnija. Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljenom u srijedu. Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvještaju. Također se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti "od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti". U nastavku detaljno obrađujemo što bi građani trebali imati u svojim domovima i na što trebaju obratiti pozornost pri pripremi za krizne situacije.
Zašto je važno imati zalihe?
Priprema zaliha za izvanredne situacije ključna je za preživljavanje i održavanje kvalitete života u kriznim vremenima. Bez obzira radi li se o ratu, prirodnoj katastrofi ili pandemiji, imati odgovarajuće zalihe može značiti razliku između sigurnosti i neizvjesnosti. Zamislite situaciju gdje danima nemate pristup trgovinama ili tekućoj vodi - vaše zalihe postaju vaša životna linija.
Osnovne namirnice i voda
Prva stavka na popisu zaliha su osnovne namirnice. Preporučuje se imati zalihu hrane za najmanje 14 dana za sve članove kućanstva. To uključuje:
- Konzerviranu hranu (povrće, voće, meso, riba)
- Suhu hranu (riža, tjestenina, brašno, šećer, sol)
- Dehidriranu hranu
- Energetske pločice
- Dječju hranu (ako je potrebno)
Važno je odabrati namirnice s dugim rokom trajanja i redovito ih rotirati kako bi uvijek bile svježe.Važno je pažljivo odabrati namirnice s dugim rokom trajanja kako bi se osigurala njihova upotrebljivost tijekom dužeg vremenskog perioda. Međutim, samo dugi rok trajanja nije dovoljan - ključno je redovito pregledavati i rotirati zalihe. To znači da starije namirnice treba koristiti prve, a nove dodavati na kraju. Ovaj pristup osigurava da su namirnice uvijek svježe i sigurne za konzumaciju kada ih zatrebate. Rotacija zaliha također vam omogućuje da primijetite bilo kakve promjene u pakiranju ili kvaliteti proizvoda, što može ukazivati na potencijalne probleme. Redovita provjera datuma isteka i fizičkog stanja namirnica pomoći će vam da održavate visoku kvalitetu svojih zaliha i smanjite rizik od kvarenja ili gubitka hranjivih tvari.
Voda je apsolutno neophodna za preživljavanje. Preporučuje se imati najmanje 3 litre vode po osobi dnevno za piće i higijenu. Za četveročlanu obitelj to znači najmanje 168 litara vode za 14 dana. Osim flaširane vode, korisno je imati i tablete za pročišćavanje vode. Alternativno, možete naučiti metode pročišćavanja vode kao što su prokuhavanje ili destilacija, koje mogu biti korisne u dugoročnim kriznim situacijama.
Zdravlje i higijena
Zaliha lijekova i pribora za prvu pomoć je ključna. To uključuje:
- Propisane lijekove za sve članove obitelji (najmanje 30-dnevna zaliha)
- Lijekove bez recepta (protiv bolova, za snižavanje temperature, protiv proljeva)
- Komplet za prvu pomoć
- Dezinfekcijska sredstva
- Maske za lice
Održavanje higijene je važno za zdravlje, posebno u kriznim situacijama. Zalihe bi trebale uključivati:
- Sapun
- Šampon
- Zubnu pastu i četkice za zube
- Toaletni papir
- Vlažne maramice
- Sredstva za dezinfekciju
- Ženske higijenske proizvode
Energija, svjetlost i komunikacija
U slučaju nestanka struje, važno je imati alternativne izvore energije i svjetlosti:
- Baterijske ili ručno punjive svjetiljke
- Rezervne baterije
- Svijeće
- Šibice ili upaljači
- Prijenosni generator (ako je moguće)
- Solarni punjači za mobilne uređaje
Održavanje komunikacije je ključno u kriznim situacijama. Preporučuje se imati:
- Prijenosni radio na baterije
- Mobilne telefone s rezervnim baterijama ili prijenosnim punjačima
- Zviždaljku za signalizaciju
Važno je unaprijed dogovoriti plan komunikacije s obitelji. Odredite kako ćete stupiti u kontakt ako se razdvojite i gdje ćete se sastati u slučaju evakuacije.
Dokumenti, alati i ostale potrepštine
Kopije važnih dokumenata trebaju biti spremne za brzo uzimanje u slučaju evakuacije. To uključuje osobne iskaznice, putovnice, rodne listove, vjenčane listove, zdravstvene iskaznice, polise osiguranja i bankovne podatke. Preporučuje se imati i fizičke kopije i digitalne verzije pohranjene na USB-u ili u oblaku.
Osnovni alat i oprema mogu biti od velike pomoći:
- Višenamjenski nož
- Otvarač za konzerve
- Ljepljiva traka
- Užad
- Vreće za spavanje ili deke
- Promjena odjeće za sve članove obitelji
U kriznim situacijama, elektronički sustavi plaćanja mogu biti nedostupni. Preporučuje se imati određenu količinu gotovine u manjim apoenima.U kriznim situacijama, elektronički sustavi plaćanja mogu postati nepouzdani ili potpuno nedostupni. Bankomati bi mogli ostati bez novca, a trgovine možda neće biti u mogućnosti prihvaćati kartice. Zbog toga se preporučuje imati određenu količinu gotovine u kući, prvenstveno u manjim apoenima.
Manji apoeni su praktičniji jer olakšavaju plaćanje u situacijama gdje trgovci možda neće moći vratiti ostatak. Osim toga, važno je gotovinu čuvati na sigurnom mjestu, raspodijeljenu u nekoliko manjih paketa, kako biste smanjili rizik od gubitka ili krađe. Također, razmislite o tome da dio gotovine držite i u nekoj stranoj valuti, poput dolara. Ne zaboravite na posebne potrebe članova obitelji kao što su dječje pelene, hrana za kućne ljubimce ili posebna medicinska oprema.
Psihološka priprema i održavanje zaliha
Osim fizičkih zaliha, važno je pripremiti se i psihološki za krizne situacije. Razgovarajte s obitelji o mogućim scenarijima i kako se nositi s njima. Prakticiranje tehnika opuštanja i meditacije može pomoći u smanjenju stresa tijekom krize.
Važno je redovito pregledavati i obnavljati zalihe. Provjeravajte datume isteka roka trajanja i zamijenite proizvode koji su pri kraju. Preporučuje se napraviti popis svih zaliha s datumima isteka roka trajanja.
Planiranje evakuacije i edukacija
Osim prikupljanja zaliha, važno je imati plan evakuacije. Odredite sigurno mjesto za okupljanje obitelji i unaprijed dogovorite načine komunikacije. Redovito educirajte članove obitelji o korištenju zaliha i provodite vježbe evakuacije. Ovo će pomoći svima da budu spremni u slučaju stvarne krize.
Priprema za izvanredne situacije nije paranoja, već odgovorno ponašanje. Imati odgovarajuće zalihe i plan može značajno smanjiti stres i povećati šanse za sigurno preživljavanje kriznih situacija. Međutim, važno je napomenuti da ove pripreme ne bi trebale izazvati paniku. Umjesto toga, trebale bi pružiti mir i sigurnost znajući da ste spremni za različite scenarije.
Zapamtite, priprema je proces, a ne jednokratna aktivnost. Redovito ažurirajte svoje zalihe, preispitujte svoje planove i prilagođavajte ih prema potrebi. Svaka mala priprema koju napravite danas može značiti veliku razliku sutra. Europska komisija i Državna uprava za zaštitu i spašavanje redovito ažuriraju smjernice za pripremu u izvanrednim situacijama, pa je preporučljivo pratiti njihove službene kanale za najnovije informacije i savjete. Budite informirani, budite pripremljeni i ostanite sigurni.
>>> FOTO Putin ima 14 jasnih meta: Ako doista posegne za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije
Znam sigurno jedno. Nikada neću uzeti pušku u ruke ni ratovati protiv bilo koga. A histerija od rata i kataklizme se pojavljuje samo radi profita. Npr. propada Volkswagen, pa treba proizvoditi beskorisne tenkove koje nitko ne bi kupio da nema straha od trećeg svjetskog rata.