Birači će superizbornu 2024. godinu otvoriti izlaskom na parlamentarne izbore, nakon kojih će uslijediti europski i predsjednički izbori. Točan datum parlamentarnih izbora još uvijek nije poznat, no prošloga je tjedna otkriven "prvi korak" u tom procesu, odnosno dan raspuštanja Sabora. Naime, premijer Andrej Plenković rekao je prošloga petka kako će se Hrvatski sabor raspustiti u četvrtak, 14. ožujka. Dogovoreno je to na sastanku parlamentarne većine s obzirom na dinamiku točaka o kojima će Sabor raspravljati do toga dana. Plenković je pojasnio kako će se ranijem održavanjem izbora, u odnosu na 5. srpnja 2020. godine, omogućiti mirno ljeto i vrijeme za formiranje nove parlamentarne većine i nove Vlade.
Sukladno odluci o raspuštanju Sabora, koja će stupiti na snagu danom donošenja, teku rokovi za raspisivanje izbora što, sukladno Ustavu i zakonima, donosi predsjednik Republike, istaknuo je Plenković. Naime, od dana stupanja na snagu odluke do dana izbora mora proteći najmanje 30, a najviše 60 dana. Prema tome, Zoran Milanović ima na raspolaganju pet nedjelja u travnju i svibnju, točnije 14. travnja, 21. travnja, 28. travnja, 5. svibnja i 12. svibnja. Nedugo nakon što je u petak Plenković potvrdio datum raspuštanja Sabora, Milanović se obratio medijima, no nije otkrio koji će datum prevagnuti.
"Kada se raspusti Sabor, u najkraćem roku ću obavijestiti javnost. Neću se konzultirati s političkim strankama", rekao je Milanović. Njegova će odluka, s obzirom na to da se Sabor raspušta kroz nekoliko dana, biti vrlo brzo poznata, no mnogi nagađaju kako bi se parlamentarni izbori mogli održati 12. svibnja. Neovisno o tome na koji će se dan oni održati, neke će stvari za birače biti iste.
VIDEO Plenković potvrdio: Sabor će biti raspušten 14. ožujka
Registar birača
Kako biste provjerili jeste li na biračkom popisu te koje je vaše biračko mjesto, ključan je registar birača, kojemu se može pristupiti OVDJE. Riječ je, naime, o zbirci osobnih podataka o svim biračima hrvatskim državljanima s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, hrvatskim državljanima koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj te državljanima drugih država članica Europske unije koji ostvaruju biračko pravo u Republici Hrvatskoj. Registar birača, kako pojašnjava Ministarstvo uprave i pravosuđa, vodi se po službenoj dužnosti za svaki grad, odnosno općinu. Upisivanje u registar birača obavlja se na temelju podataka iz evidencije o državljanstvu, zbirke podataka o prebivalištu i boravištu i evidencije putnih isprava.
"Nakon raspisivanja izbora građanima će u nadležnom upravnom tijelu biti dostupan uvid u podatke upisane u registar birača koji se odnose na osobno ime i adresu birača. Podaci će biti dostupni uz nadzor službene osobe do zatvaranja registra birača", navelo je Ministarstvo te pojasnilo kako se registar birača zatvara deset dana prije dana određenog za održavanje izbora.
Najkasnije deset dana prije izbora, građani mogu podnijeti zahtjev za privremeni upis izvan mjesta prebivališta. To je, naime, postupak kojim se biračima s prebivalištem u Republici Hrvatskoj omogućava privremeni upis u popis birača drugog grada ili općine u Republici Hrvatskoj, ovisno o mjestu gdje će se zateći na dan izbora ili državnog referenduma. Privremenim upisom ne mijenja se podatak o prebivalištu ili adresi stanovanja u registru birača. Ta je opcija pogodna za one koji će, primjerice, na dan izbora biti na putovanju.
Nakon zatvaranja registra, sastavlja se popis birača. Ovisno o vrsti izbora koji se održavaju, popis birača sadrži podatke o biračima koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj i važeće osobne iskaznice, biračima koji su se privremeno upisali u registar birača izvan mjesta prebivališta, biračima kojima su izdane potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta, biračima koji su se prethodno registrirali te aktivno registrirane birače koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.
VEZANI ČLANCI:
Izborne jedinice
Hrvatski sabor izmijenio je prošle godine Zakon o izbornim jedinicama za izbor saborskih zastupnika. Njime nije promijenjen postojeći izborni sustav, ali djelomično jesu karte izbornih jedinica. Broj izbornih jedinica i broj zastupnika u svakoj od njih ostali su isti, odnosno deset izbornih jedinica i 14 zastupnika po izbornoj jedinici. Izborne jedinice, kako je ranije pojasnilo Ministarstvo pravosuđa i uprave, uređene su na način da pravo glasa birača vrijedi jednako, odnosno onako kako to i propisuje Ustav. Vlada je navela kako 78 posto birača ostaje u istim izbornim jedinicama. Preslagivanjem izbornih jedinica, najveća se promjena dogodila u Zagrebu koji se dijeli na tri izborne jedinice - prvu, drugu i šestu.
Prva izborna jedinica obuhvaća središnje zagrebačke četvrti i južni dio Zagrebačke županije. Druga obuhvaća Bjelovarsko-bilogorsku županiju, zapadni i južni dio Koprivničko-križevačke, istočni i jugoistočni dio Zagrebačke županije te istočni dio Grada Zagreba. Treća je sastavljena od Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije te nekoliko općina u Zagrebačkoj županiji. Četvrtu izbornu jedinicu čine Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska te istočni i sjeverni dijelovi Koprivničko-križevačke županije. Peta obuhvaća Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku te istočni dio Sisačko-moslavačke županije. Šestu izbornu jedinicu čine zapadni dio Zagreba te zapadni i jugozapadni Zagrebačke županije. Sedma izborna jedinica uključuje Ličko-senjsku i Karlovačku županiju, središnji, južni i zapadni dio Sisačko-moslavačke, sjeverni dio Zadarske te sjeverni i istočni dio Primorsko-goranske županije. Osma izborna jedinica sastoji se od Istarske županije te zapadnog dijela Primorsko-goranske. U devetoj su Šibensko-kninska, središnji i južni dio Zadarske te sjeverozapadni dio Splitsko-dalmatinske. Južni dio splitsko-dalmatinske te cijela Dubrovačko-neretvanske županije nalaze se u desetoj izbornoj jedinici.
GALERIJA Novi Zakon promijenio izborne jedinice: Ima ih deset, ovako izgledaju
