Ukupne emisije stakleničkih plinova iz sektora poljoprivrede 2019. iznosile su 2,69 milijuna tona C02-eq i čine 11,42% ukupnih emisija, odgovor je ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića na zastupničko pitanje koje je u Saboru postavila Marijana Petir, ujedno i predsjednica Odbora za poljoprivredu. Prema dostupnim informacijama, najveći izvora emisija u hrvatskoj poljoprivredi su uzgoj stoke, crijevna fermentacija (994.690 tC02-eq) i gospodarenje stajskim gnojivom (533.350 tC02-eq), poljoprivredna tla (1,093.080 tC02-eq) te kalcifikacija i primjena uree u procesima gnojidbe (76.970 tC02-eq).
Pet do 12
Strategija niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050., kao i Strategija prilagodbe klimatskim promjenama RH do 2040., godine s pogledom na 2070., prepoznaje sektor poljoprivrede kao osobito ranjiv na klimatske promjene te je temeljni izazov kako smanjiti emisije stakleničkih plinova, održati proizvodnju hrane i prilagoditi se klimatskim promjenama. A to se ne može bez izravnog smanjenja emisija metana i dušikovih spojeva, promjene u hranidbi goveda i svinja te sastava hrane za životinje, proizvodnje bioplina, izgradnje hidromelioracijskih zahvata, poticanja razvoja “precizne poljoprivrede” u smjeru GIS i GPS tehnologija, uvođenja novih kultivara, sorti i vrsta...
– Glavni očekivani utjecaji klimatskih promjena koji uzrokuju visoku ranjivost u sektoru poljoprivrede su promjena vegetacijskog razdoblja ratarskih kultura s naglaskom na žitarice i uljarice (npr. kukuruz, šećerna repa, soja itd.), niži prinosi i veća potreba za vodom... – upozoravaju iz Ministarstva. Dulji vegetacijski period omogućit će uzgoj nekih novih sorti i hibrida, dok će učestalije poplave i stagnacija površinske vode smanjiti ili posve uništiti neke prinose. Scenarij do 2050. predviđa da će se prinos trenutačnih poljoprivrednih kultura u RH smanjiti za 3-8%. No sve dulja i češća sušna razdoblja, olujni vjetar, poplave, tuča, požari, kao i sve veća ugroženost poljoprivrednih kultura od toplinskog stresa tijekom posljednjih desetljeća, posebice u Dalmaciji, jasan su signal, prije svega voćarima, maslinarima i vinogradarima, da počnu s provedbom mjera prilagodbe klimatskim promjenama.
– Suša u ljetnim mjesecima bila je od 1980. do 2014. najveći pojedinačni uzrok šteta koje hrvatskoj poljoprivredi nanosi klimatska varijabilnost, dok je u razdoblju od 2013. do 2016. prouzrokovala štetu od ukupno tri milijarde kuna, što je jednako 43% izravnih potpora isplaćenih za poljoprivredu u istom razdoblju – naglašavaju.
Uočeno je da klimatske promjene već utječu na fenološke faze voćnih i povrtnih kultura (npr. jabuka, vinove loze, masline i kukuruza), a poglavito u pojedinim regijama Hrvatske (Slavonija i Dalmacija).
Manji prinosi, novi štetnici
Vegetacijsko razdoblje počinje ranije, traje kraće, ali u konačnici dolazi do pada prinosa. Manjak vode u tlu (suša) i povišene temperature zraka u nadolazećem vremenskom periodu bit će dva ključna problema u borbi poljoprivrede s klimatskim promjenama. U sektoru šumarstva očekuje se veća učestalost i dulja sezona šumskih požara, čak i na kontinentu te pomicanje fenoloških faza drveća u smislu ranijeg početka vegetacije i produljenja vegetacijske sezone, migracije vrsta i štetnika, uključujući i invazivne strane vrste.
– Procijenjen porast temperature Jadranskog mora za 1,6 do 2,4º C do 2070. može imati za posljedicu migraciju morskih organizama (naročito škampa i oslića) u dublje vode i prema sjeveru, veću brojnost invazivnih stranih vrsta i smanjenje ili nestanak zavičajnih vrsta riba te promjenu u izboru vrsta za uzgoj... – stoji, među ostalim, u odgovoru Petir.
– Potrebna nam je poljoprivreda koja će nam omogućiti proizvodnju dovoljnih količina kvalitetne i zdrave hrane za prehranu naših stanovnika, proizvedene na održiv način, koristeći znanja, tehnologije i inovacije koje će pomoći u razumnom korištenju prirodnih resursa i stvarati što manji pritisak na okoliš. Pritom poljoprivrednicima treba omogućiti dostatnu zaradu da mogu dostojanstveno živjeti od svog rada, i oni i njihove obitelji – zaključila je Petir.
VIDEO Ljeto 2021. godine najtoplije je u povijesti mjerenja!
Proizvodnja baterija za el. automobile, povečanje zagađenosti 16%, a smanjenje zagađenosti s el. automobilima 6 %. ....