Radi nepravde koja je nanesena državljanima Hrvatske koji su pritvoreni zbog opasnosti od ponavljanja djela, trenutačno štrajkam glađu. Smatram da ta odredba Zakona o kaznenom postupku (ZKP), nema smisla jer nama, državljanima Hrvatske nije omogućeno jamstvo, dok strancima je. Oni plate i pobjegnu, a mi moramo sjediti u zatvoru - pomalo ljutito napisao je G.B., koji je Ustavnom sudu podnio zahtjev za ocjenom ustavnosti odredbi ZKP-a koje se odnose na članak tog zakona o određivanju istražnog zatvora zbog opasnosti od ponavljanja djela.
No njegova, kako to Ustavni sud zove, izjava/ zahtjev je odbačen uz obrazloženje da "predlagatelj nije naveo ustavnopravno relevantne razloge zbog kojih bi trebalo pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom spomenutog članka". Dalje se obrazlaže da tvrdnje G.B., koji je svoj zahtjev slao iz riječkog zatvora, ne predstavljaju "ustavnopravnu argumentaciju iz koje bi bilo moguće razlučiti na koji to točno način osporavana odredba ZKP-a nije u suglasnosti s Ustavom".
Inače, istražni zatvor se određuje zbog opasnosti od bijega, mogućeg utjecaja na svjedoke i opasnosti od ponavljanja djela. Nekad se za sve tri osnove moglo ponuditi jamstvo, a nakon što bi bilo položeno, osumnjičenik bi obično i uz mjere opreza bio pušten da se brani sa slobode. Kršenje tih mjera opreza, ili uvjeta jamstva, bio je razlog za oduzimanje jamstva te povratak iza rešetaka. No to se promijenilo 2017. kada se mijenjao ZKP, i to nakon odluke Ustavnog suda u slučaju Milana Bandića. On je bio uhićen u aferi Agram, a za izlazak iz Remetinca položio je jamčevinu od 15 milijuna kuna. No dok je bio na slobodi, počinio je novo kazneno djelo, odnosno pokušao je utjecati na jednu svjedokinju da promijeni iskaz.
Ponovo je završio u Remetincu i oduzeto mu je jamstvo. No tada se u priču umiješao Ustavni sud, koji je za Bandića povoljno riješio njegovu ustavnu tužbu. Ustavni sud tada je zauzeo stav da se Bandiću jamstvo ne može oduzeti jer je počinio drugo kazneno djelo od onog zbog kojeg mu je jamstvo određeno. I zbog takve odluke Ustavnog suda išlo se u izmjene ZKP-a, prema kojima se od ljeta 2017. jamstvo može nuditi samo kada postoji opasnost od bijega. Praksa je do sada pokazala da kada ti bjegunci završe iza rešetaka, onda uglavnom ponude jamstvo, pa nakon što ono bude prihvaćeno izađu iz pritvora nakon koji mjesec.
Tako je svojevremeno učinio Ivica Todorić nakon što je iz Velike Britanije izručen Hrvatskoj. A tako su učinili i Milenko Bašić i Dragan Stipić, dvojac osumnjičen u aferi Vjetroelektrane. Njih su dvojica sada u nikad viđenoj situaciji, jer im je sud prihvatio jamstvo do 20 milijuna kuna, a dok je ta odluka postala pravomoćna, ukinut im je istražni zatvor. Pa su se našli na slobodi prije polaganja jamstva, a odluka o ukidanju istražnog zatvora nije pravomoćna. Te odluke donosila su dva različita suca istrage.
Izgleda da će Maminjo nakon osječkog morati reformirati i Ustavni sud...