Interes za parlamentarnim izborima u Hrvatskoj davno je prešao granice, što potvrđuje zanimanje stranih medija, ali i analize rezultata. Pred Hrvatskom su, nakon parlamentarnih izbora održanih u srijedu, teški pregovori za formiranje vladajuće većine ili nestabilno razdoblje s manjinskom vladom, ocjenjuju u četvrtak svjetske agencije.
"Premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović bili su glavni prije glasovanja, ali čini se da su sporedni igrači ukrali show u parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, uz nestabilno postizborno vrijeme koje će vjerojatno uslijediti", stoji u analizi britanskog BBC-a.
Navode kako preliminarni rezultati pokazuju da su stranke koje su u rasponu od nacionalističke desnice do zelene ljevice dobile značajan broj mjesta u parlamentu, no ni premijerova Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) ni predsjednikova favorizirana Socijaldemokratska partija (SDP) nisu osvojile dovoljno mjesta za formiranje vlade.
BBC piše kako rezultati pokazuju da se Hrvatska priprema za tjedne političke trgovine kako bi se vidjelo može li doći do vladajuće koalicije ili pak, ako to ne uspije, može li doći do održive manjinske vlade.
VIDEO U stožeru Domovinskog pokreta slavi se uz pjesme Thompsona
U svojoj analizi BBC navodi kako nije iznenađenje što je HDZ, s obzirom na resurse i organizaciju koju ima, i dalje najveća stranka u zemlji, ali im je broj mandata manji u odnosu na posljednje izbore koji su bili 2020. godine te nemaju dovoljan broj ruku za većinu u parlamentu.
"U međuvremenu, SDP će biti razočaran što mu kontroverzna potpora predsjednika Milanovića – kojemu je Ustavni sud zabranio da se kandidira za premijera – nije donijela više mjesta. Njegov ukupni iznos malo se promijenio u odnosu na 2020". smatra BBC u svojoj analizi spominjući i rezultate Domovinskog pokreta i Mosta.
Ističu kako je Božo Petrov odbacio mogućnost koalicije s HDZ-om, dok s druge strane opisuju Ivana Penavu kao mogućeg "kingmakera" (tvorca kraljeva) navodeći da se čini kako "već uživa u toj ulozi".
Jezičac na vagi
Afp piše kako se čini da su sve opcije otvorene za koalicije u članici NATO-a od 2009. i Europske unije od 2013. koja je i dalje jedna od najsiromašnijih zemalja u EU s prosječnom mjesečnom plaćom od 1240 eura. Korupcija je dugo Ahilova peta konzervativne stranke (HDZ) koja je najčešće vladala Hrvatskom od njezina osamostaljenja 1991. Nekoliko je ministara posljednjih godina moralo podnijeti ostavke, zagađujući politički život brojnim skandalima, navodi Afp.
GALERIJA Bili su zadnji na listama svojih stranaka, a ušli su u Sabor zahvaljujući građanima
I britanska agencija Reuters prenosi da je hrvatska vladajuća stranka HDZ pobijedila na parlamentarnim izborima, ali s manje mjesta nego prije i bez većine. Reuters piše da se na glasanje gleda kao na test popularnosti premijera Andreja Plenkovića i njegovu stranku HDZ, koja je dominirala politikom od osamostaljenja Hrvatske od raspadajuće federalne Jugoslavije.
Ishod bi također mogao odrediti vodeće politike, uključujući i to kako će hrvatska Vlada gledati na sukob u Ukrajini i odnose s Europskom unijom. Plenković podržava Ukrajinu, opozicija ne, piše Reuters. Tanka pobjeda vjerojatno će otvoriti razdoblje političke nestabilnosti u zemlji članici EU jer će glavne stranke nastojati sklopiti saveze s drugim frakcijama s različitim političkim stajalištima.
Reuters prenosi kako bi Domovinski pokret mogao biti jezičac na vagi i dodaje da ta stranka javno nije rekla koju će stranku, ako uopće, podržati.
HDZ se nadao da će mu koristiti dugotrajna potpora koju uživa zbog pristupanja Hrvatske EU, uvođenja eura i porasta broja turista koji posjećuju jadransku obalu, ali mnogi su se umorili od stranke i njezinih brojnih korupcijskih skandala, uključujući Plenkovićevo imenovanje državnog odvjetnika poznatog po vezama s ljudima umiješanima u koruptivne poslove, što bi moglo ugroziti Plenkovićevu većinu, dodaje Reuters.
Reuters piše da se i oporbeni SDP nadao boljem rezultatu, dodajući da je njegov čelnik najavio "već od sutra" početak razgovora.
“Bez obzira na konačnu raspodjelu zastupničkih mjesta, vjerojatno je da će parlament biti rascjepkaniji i da će se koalicijski pregovori otegnuti dulje”, rekao je Mario Bikarski, analitičar za istočnu i srednju Europu u tvrtki za procjenu rizika Verisk Maplecroft, prenosi Reuters.
Manjinska vlada, bilo HDZ-ova ili SDP-ova, bila bi još nestabilnija i malo je vjerojatno da bi izdržala cijeli mandat, zaključuje agencija.
Njemačka agencija dpa piše da je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) premijera Andreja Plenkovića postala u srijedu najjača snaga na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, ali nedovoljno za apsolutnu većinu nakon izbora obilježenih ljutim rivalstvom između predsjednika Zorana Milanovića, socijaldemokrata prijateljski raspoloženog prema Moskvi, i konzervativnog Plenkovića.
Dpa dodaje da su Milanovićeva gruba vrijeđanja političkih protivnika kao "gangstera" i "parazita" priskrbila predsjedniku nadimak "hrvatski Trump". Dpa piše i kako promatrači vjeruju da je Plenković, koji je imao tek tijesnu većinu u Saboru prije raspuštanja u ožujku, želio izvanredne izbore kako bi spriječio prijetnju daljnjeg pada popularnosti.
Agencija ističe da je aktualni premijer nastavio "širenje koruptivnih mreža u državi i administraciji koje su započeli njegovi prethodnici" te da je u gotovo osam godina mandata izgubio 30 ministara zbog korupcijskih afera, a ocjenjuje i da se čini kako nedavnim imenovanjem glavnog tužitelja Ivana Turudića, koji je lojalan HDZ-u, Plenković sada "želi stati na kraj borbi protiv korupcije i dosadašnjoj plodnoj suradnji s Uredom europskog javnog tužitelja".
Za Milanovića agencija dpa piše da je, otkako je postao predsjednik 2020., postao sve veći nacionalist, skeptičan prema COVID-19 i s proruskim stavom te dodaje da je, između ostalog, uzalud pokušavao spriječiti Finsku i Švedsku da uđu u NATO.
Na hrvatskim parlamentarnim i izborima vladajući konzervativci premijera Andreja Plenkovića uspjeli su zadržati vodeću poziciju, te najavili da će se odmah posvetiti formiranju svoje treće vlade, piše austrijska novinska agencija APA, te dodaje da i čelnik SDP-a Peđa Grbin, unatoč drugom mjestu, nije odustao najavljujući da će lijevo-liberalni savez voditi pregovore o formiranju vlade.
Od euforije do razočaranih lica: Pogledajte raspoloženja po stožerima nakon izlaznih anketa
Prenosi riječi čelnice lijevo-zelene stranke Možemo Sandre Benčić da se oporbeni cilj svrgavanja HDZ-a ipak može ostvariti uz scenarij po kojem bi SDP formirao manjinsku vladu koju bi podržale oporbene stranke slijeva i zdesna.
APA dodaje da će HDZ-u, koji je dosad vladao uz potporu manjinskih zastupnika, ubuduće trebati partner iz redova oporbenih stranaka. Sastavljanje vlade moglo bi biti teško za HDZ koji je do sada imao 66 mandata, piše APA ocjenjujući da će Domovinski pokret vjerojatno odigrati ključnu ulogu.
Njihovi su se predstavnici izborne večeri držali suzdržano, piše agencija, ali su isticali da odbijaju suradnju s Možemo te sa strankom srpske manjine, koja je ranije podržavala HDZ-ovu vladu. Mediji stoga nagađaju o mogućim prebjezima iz redova DP-a u premijerovu stranku, dodaje APA.
Sve agencije registrirale su veliki odaziv birača na ovim izborima, kao i to da se Milanović nije oglasio u izbornoj noći.
Slovenska agencija STA piše da je uvjerljivi relativni pobjednik na parlamentarnim izborima predsjednik hrvatske Vlade i HDZ-a Andrej Plenković, a prenosi da se gubitnikom izbora smatra koalicija lijevog centra predvođena SDP-om.
STA dodaje da predsjednik SDP-a Peđa Grbin nije priznao poraz, ali je priznao da su rezultati lošiji od očekivanih. Prenosi Grbinove riječi da su pred njima dani, mjeseci razgovora koji će dovesti do promjena.
VIDEO
Rijeke, Možemo i Fokus imaju 50.000 glasova više od HDZ-a odnosno 7%, a 8 mandata manje, odnosno 15% manje. Zbog izbornog inžinjeringa, glas HDZ-a vrijedi 22% više od oporbenih. Tako da je HDZ glatko izgubio izbore ali će sa žetončićima pokušati ponovno prevariti volju birača.