Put prema izlasku iz režima strogo ograničenog kretanja zbog koronavirusa treba biti postupan, otvaranje društva i gospodarstva treba ići korak po korak, s dovoljno vremena ostavljenog između koraka, primjerice mjesec dana, jer se učinci takvih koraka mogu mjeriti samo vremenom. A opća zabrana treba, slijedom toga, biti zamijenjena ciljanom zabranom kretanja za najugroženije skupine stanovništva, što znači da bi stariji i ljudi s kroničnim bolestima najdulje čekali na povratak kakvom-takvom normalnom javnom životu.
Mjere djeluju
To su neke od preporuka iz dokumenta koji je pripremila Europska komisija pod nazivom “Europska mapa puta prema izlasku iz pandemije COVID-19”. Večernjak je u Bruxellesu imao uvid u nacrt dokumenta prije današnjeg usvajanja na sastanku kolegija Europske komisije. Sama odluka o popuštanju mjera koje se svode na geslo “ostani doma” ostaje u domeni nacionalnih vlasti, EU institucije u tome nemaju nikakvih ovlasti, ali Komisija želi da te odluke budu koordinirane između država članica koliko je god to moguće.
Želi da države na vrijeme informiraju ostale države o popuštanju svojih mjera. Takva vrsta koordinacije potpuno je izostala kad su države počele uvoditi mjere ograničavanja kretanja i Komisija želi izbjeći ponavljanje tog najcrnjeg scenarija, koji je ozbiljno uzdrmao EU. Pritom se podrazumijeva, i to naglašava i Komisija, da se nacionalne vlasti u svome odlučivanju trebaju voditi procjenama znanstvenika i javnozdravstvenih stručnjaka. Mjere socijalnog distanciranja, koje su uvedene na preporuku epidemioloških stručnjaka, počinju djelovati jer usporavaju širenje virusa i tako spašavaju živote, piše u uvodu Komisijina dokumenta, ali te mjere imaju dramatičnu cijenu koju plaća gospodarstvo i čitavo društvo pa stoga ne mogu trajati neograničeno.
Za izlazak iz tih mjera bit će važno povećati kapacitete za testiranje na koronavirus, ali i uskladiti metodologiju testiranja. Komisija navodi da će biti važno i “razviti snažan sustav praćenja kontakata” ljudi, o čemu smo pisali jučer i što podrazumijeva razvoj aplikacija za pametne mobitele, koje će alarmirati ljude ako se ispostavi da su bili preblizu nekog zaraženog i da se trebaju vratiti u samoizolaciju.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron u preksinoćnjem je obraćanju naciji najavio da Francuska ostaje zatvorena do 11. svibnja, kada će se postupno početi otvarati, no restorani će ostati zatvoreni do srpnja. I on je najavio da se izrađuje aplikacija za praćenje širenja koronavirusa. U Komisijinu dokumentu o koordiniranom europskom popuštanju mjera navodi se također da ne bi trebalo dopustiti povratak svih radnika na posao odjednom, već pomalo.
I škole i fakulteti, jednom kad se otvore, trebali bi paziti da imaju manje razrede, odnosno manje studenata na predavanju. Kafićima i restoranima moglo bi se ograničiti radno vrijeme ili maksimalno dopušten broj gostiju koje smiju posluživati u jednom trenutku. Sve te “izlazne” mjere trebat će dobro nadzirati i, u slučaju da se koronavirus ponovno počne brže širiti, zamijeniti strogim zabranama kakve postoje sada.
Distanca od Šuičinih izjava
Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica izjavila je za Financial Times da će Konferencija o budućnosti Europe biti odgođena zbog koronavirusa, ali da ne gubi na važnosti te da će se možda baviti i izmjenom temeljnog ugovora EU kako bi zdravstvena politika prešla s razine nacionalnih ovlasti na EU. Dodala je kako koncept “spitzenkandidata”, nositelja lista na europskim izborima koji su ujedno i kandidati za predsjednika Komisije, više nije nešto što ikoga zanima, iako se isprva razmišljalo da to bude tema Konferencije o budućnosti EU. Upitan da to komentira, glasnogovornik EK Eric Mamer distancirao se tvrdnjom da su to Šuičini privatni stavovi, ne stavovi Komisije.
Kao što smo i očekivali od EU do sada ništa nisu poduzeli ali vrlo su zainteresirani za "snažan sustav praćenja " naravno građana. Kina im je "uzor", zemlja u kojoj doktori nestaju preko noći ako misle drugačije od sistema.