Okosnica pravnog okvira sigurnosti proizvoda u EU jest Direktiva 2001/95/EZ o općoj sigurnosti proizvoda, kojom se osigurava visoka razina sigurnosti proizvoda koji se nude na jedinstvenom tržištu EU. Osnovni je cilj osigurati zaštitu zdravlja potrošača. Direktiva obuhvaća proizvode koji nisu uređeni sigurnosnim standardima u posebnim sektorima, kao što su igračke, kozmetički proizvodi, farmaceutski proizvodi, proizvodi kemijske industrije, plastika i sl. Posebna zasluga naznačene Direktive jest uspostava RAPEX sustava (engl. Rapid Alert System for Non-Food Dangerous Products). Upravo u sklopu ovog sustava osigurana je brza razmjena informacija o opasnim proizvodima između nacionalnih kontaktnih točaka uspostavljenih u svakoj državi članici EU.
Informacije o opasnostima i rizicima proizvoda prehrambene i farmaceutske naravi, odnosno medicinskih pomagala ne razmjenjuju se unutar ovog sustava. Europska komisija objavljuje tjedna izvješća o opasnim proizvodima. Na vrlo pregledan način dostupne su informacije o prijavljenim opasnim proizvodima, odnosno o mjerama koje su poduzela nadležna tijela država članica, tj. proizvođača i distributera na tržištu.
Ove mjere mogu, primjerice, obuhvatiti sprečavanje prodaje, odnosno povlačenje proizvoda s tržišta. Izvješća donose informacije o proizvodu, obrazloženje potencijalnih opasnosti i uvedene mjere. Posljednji podaci objavljeni u The Consumer Markets Scoreboard: Making Markets Work for Consumers, iz listopada 2011. godine, ukazuju na to da je najveći broj proizvoda prijavljenih u sustavu RAPEX iz područja odjeće, mode i tekstila, odnosno područja igračaka, dok najmanji broj dolazi iz područja ručnog alata.
Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (engl. HICP) na jedinstvenom tržištu EU određuje promjene potrošačkih cijena na tržištu proizvoda i usluga (samo informativno EU 27 HICP iznosi 116.59, dok za Hrvatsku iznosi 119.20, prema podacima Eurostata 2011). Sve države članice EU izračunavaju indekse cijena radi određivanja mjere inflacije. Svakako treba spomenuti kako cijene proizvoda znatno variraju u različitim državama članicama EU. Tako su npr. u Danskoj (u 2010. godini) potrošačke cijene bile 43% veće od prosjeka EU 27. Inače vidljiv je trend viših cijena proizvoda i usluga u zemljama sjeverne Europe, dok su su cijene uglavnom niže u državama članicama srednje Europe.
Članstvo Hrvatske u EU hrvatskim potrošačima donosi veći izbor proizvoda i usluga. Očekuju se i raznolikije cijene, uz više standarde i kvalitetu proizvoda i usluga. Primjena europskih standarda proizvoda pridonosi povećanju sigurnosti proizvoda, ali i lakšoj usporedivosti proizvoda. Primjena ujednačenih europskih standarda utječe i na konačnu cijenu proizvoda, s obzirom na to da podvrgavanje proizvoda dvostrukim testiranjima u različitim državama članicama rezultira većim troškovima, ali i većom cijenom proizvoda. U tom smislu države članice EU (tako će biti nakon stjecanja punopravnog članstva i s Hrvatskom) dužne su osigurati ispunjenje obveza proizvođača i distributera proizvoda nadzorom tržišta te provedbom propisa na nacionalnoj razini.
Naravno, podizanje razine standarda proizvoda nužno zahtijeva i određena financijska ulaganja poduzetnika, kako u tehnološka rješenja i inovativnost poslovanja i proizvodnje tako i u stručno osposobljavanje radne snage. To može imati za posljedicu više cijene proizvoda i usluga. Na prvom mjestu moraju biti zdravlje i sigurnost potrošača. Potrošač treba zauzeti bitno mjesto u određenju proizvoda i usluga koji će se distribuirati na hrvatskom tržištu.
Ovaj članak je flagrantna ............. laž !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! ......................