Psihijatar u Županijskoj bolnici Čakovec Živko Mišević kaže da do samoubojstava često dovodi alkoholizam koji je na prvom mjestu rizičnih čimbenika. Tu su i odnosi u obitelji, izolacija, osjećaj usamljenosti i odbačenosti... Međimurska županija je među onima s većom stopom samoubojstava od prosjeka, čemu pridonosi, smatra, stresogeni način života s puno rada te alkohol, ali i odvojenost obitelji zbog rada u inozemstvu i migracija.
Problematična izolacija
– Sjeverni krajevi su inače u svijetu, pa i u Europi, zastupljeniji nego južni što se tiče samoubojstava – dodaje.
Na psihu utječe i količina sunčanih dana, koji također mogu biti jedan od faktora koji mogu voditi prema suicidu. Pandemija koronavirusa je dodatno otežala situaciju.
– Nisu se mogle provoditi grupne terapije, klubovi liječenih alkoholičara se nisu sastajali, nisu se koristile socioterapijske tehnike... Brojna istraživanja u svijetu pokazuju da izolacija generira suicidalna stanja. Socijalna distanca, koliko god raspravljali o tome je li to ispravni termin, nije samo fizička, ona je i socijalna. Niste mogli posjećivati starije u domovima, djeca i mladi nisu mogli ići u školu. Nije škola važna samo zbog učenja, nego i zbog druženja generacijskih grupa i prijateljstava. Mladi ljudi vole druženje, a to im je bilo ograničeno i može generirati psihičke probleme. Kad su ljudi više doma, moguće je da će dolaziti i do više sukoba ako nismo naučili kako komunicirati. Kad je čovjek zatvoren u četiri zida i ima smanjeni manevarski prostor, otkrivaju se i nesavršenosti. Prije si mogao izaći, malo se “proluftati”, kako se to u narodu kaže, kroz druženje u kafićima i sportskim klubovima. Mi u biti tek očekujemo registraciju određenih poremećaja. Govorim o posttraumatskim stresnim poremećajima – ističe psihijatar Mišević.
I oboljenje od korone utjecalo je na psihu i emocije ljudi, kao i samoizolacija, pa podjele na cijepljene i necijepljene, na one s potvrdama i bez njih i tako dalje. – Umjesto kohezije koja je dobra u stresnim situacijama, mi imamo diferencijaciju na svakom polju – ističe.
Kako prepoznati znakove
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo napominju da u svijetu svakih 40 sekundi jedna osoba počini samoubojstvo, to je gotovo milijun ljudi godišnje, dok je broj pokušaja 20 puta veći od broja umrlih, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Kako prepoznati osobu koja planira samoubojstvo? Koji su znakovi upozorenja? Zabluda je, upozoravaju u HZJZ-u, da ljudi ga koji govore o samoubojstvu neće nikad počiniti.
Prijetnje samoubojstvom treba uvijek shvatiti najozbiljnije. U više od 80 slučajeva potencijalne samoubojice najavljuju svoju namjeru prije nego što će pokušati samoubojstvo, a u velikom broju je i izreknu prijateljima, kolegama ili obitelji. Osoba koja pokuša ili učini samoubojstvo prethodno jasno i direktno govore o tome želeći tako privući pažnju i dobiti podršku jer to je poziv za pomoć. Suicidalna osoba obično daje mnoge znakove upozorenja, a to su česti razgovori o samoubojstvu, česte misli o krivnji i samooptuživanje, sklonost samoozljeđivanju, poklanjanje dragih stvari, pozdravljanje na neuobičajen način, povećana uporaba sredstava ovisnosti, gubitak zanimanja za uobičajene aktivnosti i drugo.
samoubojice najstrože kazniti.