Čini se da su hladna zima i plinska kriza pogodan trenutak za
otopljivanje odnosa između Srbije i Hrvatske. Trenutak su prepoznali i
srbijanski predsjednik Boris Tadić i hrvatski premijer Ivo Sanader te
su o svom telefonskom razgovoru u četvrtak čak obavijestili javnost.
Bila je to prva usklađena komunikacija na najvišoj razini nakon što je
tijekom 2008.
Beograd u više navrata zatezao odnose sa Zagrebom. Dobar dio godine,
nakon što je Hrvatska priznala nezavisnost Kosova, Srbija nije imala ni
veleposlanika u RH. No, nakon što je Sanader u prosincu, za jednog
predavanja u Njemačkoj, rekao da je spreman ponovno posjetiti Srbiju,
odnosi su se počeli preokretati.
Njegov je kabinet otad zaprimio barem desetak zahtjeva za intervju iz
srbijanskih medija. Kriza s ruskim plinom i stanje u energetici dviju
država bili su dobar povod za obnovu kontakata. Sanader i Tadić
dogovorili su se da se u kriznim situacijama mjerodavne državne službe
obvezno povežu i razmijene informacije. No, razgovarali su i o
planovima za izgradnju transportnih sustava kroz zemlje srednje i
jugoistočne Europe.
– Taj telefonski razgovor Sanaderov je najbolji energetski potez u
posljednjih godinu dana – kaže dr. Igor Dekanić, profesor na
Geološko-rudarsko-naftnom fakultetu. Prema njegovu mišljenju, još nije
kasno da se Hrvatska uključi u projekt Južni tok, kojim bi se ruski
plin dobavljao kroz crnomorsko podmorje preko jugoistočne Europe. Trasa
tog plinovoda još nije definirana te postoje šanse da on ipak ne
zaobiđe Hrvatsku. Iako se napokon opredijelila za LNG terminal,
Hrvatska treba što više dobavnih smjerova, pa bi sudjelovanje u Južnom
toku također bio način da se poveća energetska neovisnost.
– Europska energetska politika ima svoja načela, no kad
nastanu problemi u opskrbi ruskim plinom preko Ukrajine, “nagrabuse
pobočni igrači”, Turska, Rumunjska, Bugarska... Indirektna je poruka
tim zemljama da se snalaze kako znaju – smatra dr. Dekanić. U tim je
okolnostima, po njegovu mišljenju, i za Hrvatsku i za Srbiju korisno da
se posvete otvorenim energetskim pitanjima: odšteti za Inine crpke,
transportu nafte u Srbiju preko Janafa i dogovoru o definiranju
transportnih smjerova za plinovod.
ALTERNATIVNI SMJEROVI