analiza Copernicusa

Stručnjaci upozoravaju: Gotovo je sigurno da će 2023. biti najtoplija zabilježena godina

Zagreb: Sunčano i vruće popodne u gradu
Foto: Neva Zganec/PIXSELL
1/5
08.11.2023.
u 11:15

U listopadu 2023. zabilježene su iznimne temperaturne anomalije, nakon četiri mjeseca obaranja globalnih temperaturnih rekorda, navodi Samantha Burgess

Copernicus, služba za klimatske promjene (C3S) koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze u ime Europske komisije uz financiranje EU-a, redovito objavljuje mjesečne klimatske biltene s izvješćima o promjenama uočenim u globalnoj površinskoj temperaturi zraka i mora, morskom ledenom pokrivaču i hidrološkim varijablama. Svi prijavljeni nalazi, kako služba pojašnjava, temelje se na računalno generiranim analizama i prema skupu podataka ERA5, koristeći milijarde mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja diljem svijeta.

Ovogodišnji listopad bio je, prema podacima Copernicusa, najtopliji zabilježeni listopad na globalnoj razini, s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 15.30°C, odnosno 0.85°C iznad prosjeka za listopad 1991.-2020. i 0.40°C iznad prethodnog najtoplijeg listopada 2019. godine. Globalna temperaturna anomalija za listopad 2023. bila je druga najveća u svim mjesecima u skupu podataka ERA5, iza rujna 2023.

Cijeli je mjesec bio 1.7°C topliji od procjene listopadskog prosjeka za 1850.-1900., određenog predindustrijskog referentnog razdoblja. Za kalendarsku godinu do danas, od siječnja do listopada, globalna srednja temperatura za 2023. najviša je zabilježena, 1.43 °C iznad predindustrijskog prosjeka 1850.-1900. i 0.10 °C viša od desetomjesečnog prosjeka za 2016. trenutno najtopliju zabilježenu kalendarsku godinu.

VEZANI ČLANCI:

Za Europu je listopad 2023. bio četvrti najtopliji zabilježeni, 1.30°C topliji od prosjeka 1991.-2020. Prosječna površinska temperatura mora za listopad iznad 60°S–60°N bila je 20.79°C, najviša ikad zabilježena za listopad. El Niño uvjeti, dodaje Copernicus, nastavili su se razvijati u ekvatorijalnom Pacifiku iako su anomalije i dalje niže od onih postignutih u ovo doba godine tijekom razvoja povijesno snažnih događaja 1997. i 2015. godine.

Mjesečne globalne anomalije površinske temperature zraka (°C) u odnosu na 1991. – 2020. od siječnja 1940. do listopada 2023., ucrtane kao vremenske serije za svaku godinu. 2023. i 2016. prikazane su debelim linijama osjenčanim jarko crvenom i tamnocrvenom bojom. Ostale godine prikazane su tankim linijama i osjenčane prema desetljeću, od plave (1940-e) do ciglastocrvene (2020-e). Izvor podataka: ERA5. Zasluge: Copernicus služba za klimatske promjene/ECMWF.
Foto: Copernicus

"U listopadu 2023. zabilježene su iznimne temperaturne anomalije, nakon četiri mjeseca obaranja globalnih temperaturnih rekorda. Gotovo sa sigurnošću možemo reći da će 2023. biti najtoplija zabilježena godina, a trenutačno je 1.43ºC iznad predindustrijskog prosjeka. Osjećaj hitnosti za ambicioznu klimatsku akciju koja ulazi u COP28 nikada nije bio veći", navodi Samantha Burgess, zamjenica ravnatelja Copernicus službe za klimatske promjene.

Listopad je, stoji u nastavku analize Copernicusa, bio šesti uzastopni mjesec u kojem je antarktički morski led ostao na rekordno niskim razinama za to doba godine, s mjesečnom vrijednošću 11% ispod prosjeka. Opseg arktičkog morskog leda dosegao je svoju 7. najnižu vrijednost za listopad, 12% ispod prosjeka.

Globalna dnevna temperatura površine mora (°C) od 1. siječnja 1940. do 31. listopada 2023., prikazana kao vremenska serija za svaku godinu. 2023. i 2016. prikazane su debelim linijama osjenčanim jarko crvenom i tamnocrvenom bojom. Ostale godine prikazane su tankim linijama i osjenčane prema desetljeću, od plave (1940-e) do ciglastocrvene (2020-e). Izvor podataka: ERA5. Zasluge: C3S/ECMWF.
Foto: Copernicus

Također, u listopadu su oborine bile iznad prosjeka u većem dijelu Europe - oluja Babet pogodila je sjevernu Europu, a oluja Aline Portugal i Španjolsku, donijevši obilne oborine i poplave.

Izvan Europe, bilo je vlažnije od prosjeka u nekoliko regija uključujući jugozapad Sjeverne Amerike, dijelove Arapskog poluotoka, regije središnje Azije i Sibira, jugoistočnu Kinu, Brazil, Novi Zeland i regije južne Afrike. Takvi su uvjeti često, pojašnjava se, bili povezani s prolaskom ciklona koji su izazivali obilne oborine i znatnu štetu. Bilo je sušnije od prosjeka u južnom dijelu SAD-a i dijelovima Meksika koji su iskusili sušu, u regijama središnje i najistočnije Azije te u većem dijelu izvantropske južne hemisfere, uključujući Australiju.

VIDEO Plimni val u Splitu: More poplavilo pola metra obale, lovci na oluje snimili pravi trenutak

Pridružite se i vi akciji „Klikni i posadi stablo“ i postanite dio najvećeg ekološkog projekta Rezolucija Zemlja. Sve što trebate napraviti je na ovom linku popuniti ime, prezime i e-mail adresu, a mi se obvezujemo za svakog potpisnika zasaditi jedno stablo. Nakon prijave na e-mail ćete dobiti lokaciju naše zajedničke šume i „dokument“ Rezolucija Zemlja s vašim digitalnim potpisom za uspomenu.

Više zelenih tema pronađite na web stranici Rezolucija Zemlja!

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije