Amonijev nitrat proizvodi se i u Hrvatskoj. U kutinskoj Petrokemiji kažu da se ondje pogoni pregledavaju svaki mjesec te da mogućnost eksplozije u kontroliranim uvjetima gotovo da i ne postoji. Ipak, iz sigurnosnih razloga u pogonu koji proizvodi amonijev nitrat radi desetak dobro obučenih radnika.
Kutinjani više od pola stoljeća žive uz Petrokemiju, a dobrim dijelom i od nje, budući da zapošljava 1300 radnika.
Libanon je u srijedu proglasio izvanredno stanje na dva tjedna za grad Bejrut, nakon katastrofalne eksplozije koja se u utorak dogodila u bejrutskoj luci u kojoj je poginulo više od sto ljudi, a više tisuća je ozlijeđeno. Vlasti su rekle da je eksploziju izazvala detonacija 2700 tona amonijevog nitrata, koji se nalazio u skladištu nakon što je 2015. godine zaplijenjen na carini.
O strašnoj eksploziji te može li se nešto slično dogoditi u Hrvatskoj RTL je razgovarao s prof. dr. sc. Zvonkom Orehovecom, stručnjakom za nuklearnu, biološku i kemijsku obranu.
Video: Katastrofa u Bejrutu
"Kao što je već poznato, u Bejrutu je riječ o amonijevom nitratu, no on nije bio uzrok nego posljedica eksplozije, što se vidi i iz snimaka. Prije velike eksplozije vidjeli smo smeđe-crvenkasti dim, što znači da je počeo isparavati, a to znači da je došlo do njegova pregrijavanja", objašnjava stručnjak.
Dva su moguća scenarija koja su se događala. Da bi došlo do eksplozije i ovakve situacije, potrebna je izuzetno visoka temperatura, znači da je temperatura u požaru bila viša od 200 stupnjeva, a vidjelo se i mnogo sitnih eksplozija unutar same vatre, što bi moglo značiti da su oni skladištili nekompatibilne tvari. Moguće je da je ova katastrofa kombinacija oba scenarija, smatra Orehovec.
"Sređene države, pa tako i Hrvatska, paze da ne dođe do nesređenih situacija, a to su neadekvatno skladištenje, neadekvatna proizvodnja i neškolovani ljudi koji manipuliraju time", ističe stručnjak.
U nedostatku vojnog eksploziva, TNTa, u ratu smo koristili amonijev nitrat za poljoprivredu. Sastav je skoro isti, a njegova detonacija se mogla postići samo korištenjem nekog brizantnog eksploziva u upaljaču i barem 100g eksploziva. Iskustvo nam kaže da čak uzz upotrebu upaljača sa detonatorskom karsulom neće doći do prenosa detonacije. Gledajući JNA priručnike, testirali smo TNT 200g i stavljali ga u vatru. Gorenje nije moglo povećati brzinu do točke kada prelazi u detonaviju. Jednostavno je izgorio ispuštajući crni gusti dim. Ovdje se radi o celikoj količini, velikoj vatri za koju treba utvrditi porijeklo. Slažem se da je u jednom trenutku došlo do više manjih eksplozija koje su uspjele pokrenuti inicijslni lanac i gorenje amonijevog nitrats pretvoriti u detonaciju koja po sebi ima razorno djrlovanje.