Po potrošnji električne energije, uspoređujući Hrvatsku s državama članicama EU, na samom smo začelju, a na pitanje kako ćemo je dobivati, odnosno proizvoditi, trebala bi odgovoriti Strategija energetskog razvitka Hrvatske koja je danas stavljena na jednomjesečnu javnu raspravu kako građanima Hrvatske tako i stručnjacima.
Najsporniji dio strategije u oku javnosti jest pitanje izgradnje nuklearke kao jednog od načina osiguravanja energetske samodostatnosti naše zemlje.
Gleda li se mišljenje energetskih stručnjaka, nuklearka bi se mogla graditi, poručio je to danas javno predstavljajući strategiju Damir Polančec, ministar gospodarstva i potpredsjednik Vlade.
Stavljajući se u položaj glasnogovornika struke, Polančec je iznio da od tri predložena scenarija novih energetskih investicija stručnjaci najbolje ocjenjuju onaj koji predviđa izgradnju nuklearke od 1000 megavata te termoelektrane na ugljen od 600 megavata snage.
Ni ugljen ni nuklearna energija ne trebaju biti bauk
Da će upravo izgradnja nuklearke, ako se za nju Hrvatska odluči, biti predmet polemike u idućim tjednima, predviđa i Yuri Afanasiev, stalni predstavnik programa Ujedinjenih naroda za razvoj u Republici Hrvatskoj, iz čijih je sredstava financirana izrada strategije.
- Industrija će željeti graditi jeftino, uz što brži energetski razvitak, dok će "zeleni" inzistirati na što čišćim i zdravijim izvorima energije. Vlada će morati pomiriti sve to u konačnici - poručio je Afanasiev pred početak rasprave o tome kako će izgledati hrvatska energetska budućnost "teška" 10 milijarda eura.
Najveći europski proizvođač električne energije iz nuklearnih elektrana danas je Francuska koja ih ima 50, dio i uz Azurnu obalu. A one se nalaze i u našem susjedstvu - slovenska nuklearka u Krškom od Zagreba je udaljena 50-ak kilometara, a nekoliko mađarskih 130 kilometara od granice s Hrvatskom, iznio je Polančec.
Veći dio članica EU danas se opredijelio za proizvodnju energije upravo uz pomoć nuklearki, među kojima je primjerice i Belgija (54 posto proizvodnje), Češka (31 posto proizvodnje), Njemačka (26 posto proizvodnje), Mađarska (37 posto proizvodnje). Ostale države poput Poljske sa 92 posto udjela odnosno Estonije sa 91 posto udjela koriste ugljen za dobivanje električne energije, objasnio je Polančec ističući da ni ugljen ni nuklearna energija ne trebaju biti bauk.
Iznesen je i podatak da je 18 posto jeftiniji jedan kilovat-sat proizveden u nuklearki od onog u termoelektrani na ugljen, a čak 82 posto od onog proizvedenog u plinskoj elektrani.
U svakom slučaju od danas pa do 10. prosinca hrvatska javnost po prvi će put imati mogućnost komentirati prijedlog naše energetske budućnosti, a nakon toga cijeli dokument ide na raspravu u Sabor.
Prema najavama Ministarstva gospodarstva, tekst Strategije od danas bi trebao biti dostupan javnosti i na internetu.
Zelena Akcija: Vlada zastrašuje nuklearkama
Vlada straši hrvatsku javnost izjavama o gradnji nuklearke kako bi prikrila nedostatke strategije, a među prvima "debeli" porast potrošnje električne energije, za čije pokrivanje se i odlučila graditi nuklearke - izjavio je na predstavljanju Strategije Toni Vidan iz Zelene akcije.
- Žao mi je što se ne uviđa potreba uštede električne energije i u tom segmentu upotrijebi domaća pamet. Srećom, imamo iskustvo koliko Vlada poštuje svoje strategije pa će budućnost pokazati koliko će i ova zaživjeti - ocijenio je Vidan.
