Biogradska rivijera sa svojim ravnokotarskim zaleđem godinama uspješno razvija koncept održivog ruralnog turizma koji se prožima s aktivnostima obale.
Sustavna revitalizacija tog područja rezultirala je sve većim brojem dolazaka turista koji traže aktivan odmor s različitom ponudom.
- Ruralni dio je sastavni dio našeg područja i samo sinergijom možemo ostvariti najbolje turističke rezultate. Imamo područje bogato kulturnim i prirodnim znamenitostima, plodnu zemlju, odličnu klimu, mnoge projekte i to je dobitna kombinacija. Ono što me posebno raduje je činjenica da sve više mladih ljudi ostaje na svojoj zemlji, koristi različite poticaje i razvija svoje privatne projekte - kaže gradonačelnik Biograda na Moru Ivan Knez.
Revitalizacija kraja Radoslav Bobanović, nekadašnji načelnik općine Polača, već potkraj Domovinskog rata, imao je viziju kako revitalizirati ratom opustošeno područje. Zaljubljenik u konje, krenuo je s organizacijom konjičkih utrka koje su u to doba bile svojevrstan “pionirski” pothvat i izazvale pravu atrakciju. Ljubav prema rodnom kraju i neiskorišteni potencijali, u Bobanoviću i njegovom partneru Željku Uzelcu izazvali su poznati dalmatinski “dišpet”, pa su htjeli pokazati da se u opožarenom i miniranom kršu mogu stvoriti respektabilni maslinik, vinograd i plantaža smokava, tri gracije Dalmacije, kako si ih nazvali, kao svojevrsni
pokazatelj razvoja koji otvara nova radna mjesta. Osnovali su MasVin, poljoprivrednu zadrugu “Masline i vino” i dodali vrijednost čitavom kraju. Danas su MasVin domaće maslinovo ulje, vino i smokve prepoznatljiv brend Polače.
- Ravni kotari u sinergiji s plavom linijom, morem i turizmom su obećana budućnost opstanka od Domovinskog rata na ovamo. Ako se vratimo na početak konjičkih utrka kao svojevrsnog projekta oživljavanja Ravnih kotara u cjelini, vremena kada u Polači i širem okružju nije bila niti jedna kuća za odmor s bazenom, a danas ih ima samo u Polači skoro 20-ak, onda svakako napredujemo - govori Radoslav Bobanović koji smatra da se može još bolje i više, ako hrvatska administracija prestane s praksom čestih izmjena regulativa koje su kočnica i neizvjesnost svim poduzetnicima. Gospodarstvo Roca smješteno je podno brda u općini Stankovci.
Obitelj Roca izgradila je pravu malu oazu dalmatinskog ugođaja i na istančan način spojila novo i staro. Imaju svoju farmu svinja, pa se bave i vlastitom proizvodnjom suhomesnatih proizvoda. U sklopu gospodarstva nalazi se restoran, konoba u podrumu, trgovina s domaćim proizvodima, maslinik s kamenim stolovima i muzej soba u kojoj je prikazan život iz prošlosti dalmatinskog težaka. Rade od 2011. godine, a u projekt su uložili 1,6 milijuna eura, svoje ušteđevine i kredita.
- Imao sam dva cilja i ostvario ih. Prvi je da na jednom mjestu imamo zaokruženu proizvodnju vlastitih specijaliteta, pršuta, panceta i kobasica koje plasiramo kroz ugostiteljstvo, trgovinu i pršutoreznicu. Drugi mi je cilj bio u svemu što radimo zadržati tra-
diciju i kulturu Dalmacije - kaže Ante Roca koji zapošljava 10 stalnih djelatnika, a gospodarstvo radi cijelu godinu. Ono što veseli
je razmišljanje njegove 25-godišnje kćeri Karmele koja uopće ne razmišlja o odlasku u inozemstvo.
- Zadovoljna sam i šteta je da ljudi bježe sa sela jer ono ima veliki neiskorišteni potencijal, najviše turistički. Današnji turisti sve više traže odmor u seoskoj idili i s aktivnostima koje ne mogu ostvariti negdje drugdje. Želim nastaviti obiteljski posao i ne pada
mi na pamet napustiti Hrvatsku - odlučno kaže Karmela Roca.
Jedna od kulturnih atrakcija je Maškovića Han u Vrani. Izgradio ga je admiral turske flote Jusuf Mašković, porijeklom iz Vrane,
a njegovom smrću 1645. godine gradnja je prekinuta i Han nikad nije završen prema izvornom projektu. Građevina je obnovljena u
okviru Programa EU za Hrvatsku IPA 2009. U obnovu je uloženo 2,7 milijuna eura, 75 posto sredstava iz EU fondova, 25 posto Ministarstva kulture, a Općina Pakoštane financirala je uređenje interijera.
Maškovića han ima status zaštićenog kulturnog dobra od nacionalnog značaja, a sastoji se od 16 smještajnih jedinica, 14 dvokrevetnih soba i 2 apartmana, recepcije za prijem gostiju, suvenirnice i vinoteke, muzeja sa zbirkom lokalnih arheoloških nalaza i originalne arheološke iskopine turskog kupatila - hamama, te restoranom koji se nalazi na mjestu nekadašnje džamije.
Prve goste u smještaju dobio je početkom kolovoza prošle godine. U pet mjeseci ostvareno je nešto više od tisuću noćenja, što vodstvo Hana smatra odličnim rezultatom, s obzirom na datum otvaranja.
Orijentalni ambijent - Maškovića Han je jedinstveni objekt u kojem će gosti i posjetitelji doživjeti srednjovjekovnu priču i povijest, gdje mogu uživati u posebnom orijentalnom ambijentu. Najave za sezonu su izvrsne i booking ide svojim tijekom, dok u pred i podsezoni osim rezervacija smještaja imamo i veliki broj najavljenih raznolikih događanja, između kojih posebno želimo istaknuti 4. međunarodni planinarski pohod „Hajdemo na Vranu“ koji će se održati 8. travnja. Prema interesu kao i povratnim informacijama partnera, gostiju i posjetitelja, mogu reći da je svijetla budućnost Hana neupitna - kaže voditeljica Maškovića Hana i marketing menedžerica Danijela Skorić.
Najveća prirodna znamenitost biogradskog područja je Park prirode Vransko jezero sa čuvenim Ornitološkim rezervatom. To je prostor velike prirodne i krajobrazne ljepote te bogate kulturno-povijesne baštine koji lokalnom stanovništvu omogućuje kvalitetan život i razvoj u skladu s prirodom, a posjetiteljima priliku za nove spoznaje i nadahnjujuće iskustvo.
Razvoj posjetiteljske infrastrukture je usmjeren na posebne oblike turizma, promatranje ptica, sportski ribolov, rekreacijski turizam, ruralni, znanstveni i edukacijski turizam. U ovom trenutku, u Parku se provodi nekoliko projekata vrijednih više od 40 milijuna kuna, od kojih se većina sufinancira sredstvima iz EU fondova.
- Park prirode Vransko jezero u zadnjih nekoliko godina bilježi značajan rast u broju posjetitelja. Primjerice, ukupan broj evidentiranih posjetitelja u 2017. godini je veći za 42% u odnosu na 2016. godinu. No, stvarni je broj posjetitelja puno veći, budući da Park evidentira posjetitelje samo u sezoni. Ukupni promet u 2017. godini je porastao za 30,7% u odnosu na 2016. godinu,
a 108% u odnosu na 2015. godinu. Park u zadnjih nekoliko godina znatno više ulaže i u sustav posjećivanja. Obnovili smo kompletnu signalizaciju u Parku, izradili set promotivnih materijala i suvenira, izgradili novu poučnu drvenu stazu u Ornitološkom rezervatu, postavili stalke za bicikle te koševe za smeće. Izgrađen je i novi šezdesetmetarski pontonski pristan na sjeveroistočnoj obali - ističe Danijel Katičin, ravnatelj Parka prirode Vransko jezero i dodaje da Park ima važnu ulogu za razvoj turizma jer sa svojim prirodnim i kulturnim vrijednostima privlači posjetitelje u ovaj kraj te ih se tako upućuje na turističku ponudu u zaleđu.
Olakšano sufinanciranje
U dugoročnoj održivosti poduzetnicima i institucijama pomaže lokalna akcijska grupa LAG Laura koja okuplja 34 dionika iz javnog,
poslovnog i civilnog sektora šireg biogradskog područja. Temeljni joj je posao izrada i provedba Lokalnih razvojnih strategija koje su najvećim dijelom usmjerene na sufinanciranje projekata malih i mladih poljoprivrednika, razvoju ruralnog turizma te javne infrastrukture. Od 2009. njezini su članovi sudjelovali na više od 130 manjih i većih realiziranih projekata, ukupne vrijednosti više od 30 milijuna kuna. Svi projekti, od kojih četrdesetak u poljoprivredi, financirani su iz nacionalnih ili EU sredstava. Kod EU natječaja, smatraju, vidljivi su pozitivni pomaci u povlačenju sredstava, ali treba još riješiti neke probleme.
- U prethodnom programskom razdoblju 2007-2013. iskorištavanje EU sredstava nije bilo dobro najvećim dijelom zbog kompliciranih procedura natječaja, dok sada stvari idu na bolje. Zahvaljujući učinkovitosti timova na čelu s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem i ministricom regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijelom Žalac, na nekim je natječajima smanjena i pojednostavljena dokumentacija, a i rokovi donošenja odluka su se ubrzali. Dosta sredstava je osigurano za poljoprivredu i proizvodnju i sada to treba iskoristiti do 2020. godine - ističe Ivan Čupić, voditelj LAG Laure koja je prošle godine od
Ministarstva poljoprivrede dobila oko 11 i pol milijuna kuna.
- Uz sređivanje birokracije i tržišta, konstantno trebamo raditi na dodavanju vrijednosti proizvodima i na sve moguće načine raditi na njihovom izvozu kroz turizam, jer ipak Hrvatsku godišnje posjeti preko 16 milijuna turista - zaključuje voditelj LAG Laure Ivan Čupić.
