Kada su prije gotovo dvije i pol godine uhićeni, bila je to jedna od uskočko-policijskih akcija u kojima je sve bilo grandiozno. Počevši od broja uhićenih pa do težine optužbi koje su im se stavljale na teret. Osim toga, neki od njih su poznata lica iz novinskih crnih kronika pa je spektakl bio zajamčen.
Nepotvrđena optužnica
U međuvremenu su i optuženi, no kako to obično u ovako opsežnim spisima biva, a riječ je o akciji Tebra, optužnica koja je podignuta u srpnju 2020. još nije potvrđena, a kada će i biti, teško je reći. Pogotovo nakon zadnje odluke Visokog kaznenog suda (VSK), koji je prihvatio žalbe obrane i optužnom vijeću zagrebačkog Županijskog suda vratio spis kako bi ponovo odlučilo o (ne)zakonitosti pojedinih dokaza. Uz sve to, dio optuženika koji je bio u istražnom zatvoru pušten je da se brani sa slobode, a posljednji među njima koji je izašao iz Remetinca je Tomislav Sučić.
U istražnom zatvoru bio je od srpnja 2019, a maksimalni istražni zatvor mu istječe u siječnju 2022. Kako optužnica nije potvrđena, a teško da će i biti do siječnja, pušten je da se brani sa slobode. U Remetincu je tako ostao samo Tomislav Sabljo, no i on će vjerojatno uskoro biti pušten da na slobodi čeka potvrđivanje optužnice. Iz istog razloga, jer optužnica nije postala pravomoćna, Sučiću i Sablji deblokirana je imovina. Prema zakonu blokada imovine može trajati najdulje dvije godine do potvrđivanja optužnice. Nakon potvrđivanja optužnice može se produljiti do kraja postupka, no kako se to nije dogodilo, Sučiću i Sablji, koji se terete da su svaki na krijumčarenju marihuane zaradili po 40 milijuna kuna, imovina je deblokirana.
USKOK ih tereti da su ustrojili zločinačko udruženje koje je u Hrvatsku prokrijumčarilo najmanje 16 tona marihuane, vrijedne 11 milijuna eura. Osim za krijumčarenje droge, njih se dvojica terete da su zajedno s Đorđem Vuletićem ustrojili zločinačko udruženje u sklopu kojeg su većem broju osoba zapalili automobile. Među onima kojima je automobil zapaljen je bio i Krešimir Antolić, šef sigurnosti Dinama. Terete se i da su planirali premlatiti Igora Kodžomana, bivšeg šefa uprave Dinama.
Istražitelji su optuženike, a ukupno je optuženo 15 osoba, dulje vrijeme tajno pratili i prisluškivali, pa su im tzv. bube bile ubačen čak i u vozila. Upravo tajno praćenje i prisluškivanje, nakon podizanja optužnice postao je kamen smutnje. Obrane su tvrdile da je riječ o nezakonitim dokazima, jer po njima, nalog suca istrage kojim je odobreno, nije valjano obrazložen. Standardni je to prigovor koji obrane godinama koriste za legalnu opstrukciju postupka. I standardno je postalo i da optužna vijeća takve zahtjeve odbijaju, smatrajući da je riječ o zakonitim dokazima. Smatralo je to i optužno vijeće pod presjedanjem suca Zdravka Majerovića, koji je u srpnju na gotovo 80 stranica obrazložio zašto smatra da su obranama sporni dokazi, zakoniti.
Ustaljena sudska praksa
Obrane su imale pravo žalbe, a u ranijim sličnim slučajevima Vrhovni sud je takve žalbe odbijao. No o ovoj žalbi odlučivao je VKS, koji je žalbu obrana, kada su tajne snimke u pitanju, prihvatio, čime je zapravo promijenio i ustaljenu sudsku praksu, jer su ovakve odluke do sada bile rijetke. Vijeće VSK, kojim je presjedala Tanja Pavelin, dok su u vijeću još bili Ivan Turudić i Sandra Janković, u obrazloženju svoje odluke navodi da je prvostupanjski sud za svaki pojedini nalog suca istrage naveo da je valjano obrazložen te da sadrži sve zakonom propisane podatke na temelju kojih je obrazloženo zašto se izvidi kaznenih djela nisu mogli provesti na drugačiji način. No VSK smatra da prvostupanjski sud nije iznio ni jednu tvrdnju, odnosno konkretan razlog iz kojeg je zaključio da je to baš tako. Stoga VSK daje za pravo obrani koja smatra da nalozi nisu dostatno obrazloženi, što je po VSK bitna povreda kaznenog postupka.
VSK problematizira i stav prvostupanjskog suda da su brojevi telefona koji su prisluškivani pribavljeni na zakonit način, jer podaci kako su pribavljeni postoje u spisu. No VSK smatra da se trebaju razlikovati načini na koji su informacije prikupljene. Tvrde da nije isto kada policija do informacija dođe sukladno Zakonu o policiji ili kada se te informacije prikupe posebnim dokaznim radnjama. Zbog toga, kako tvrde, nisu mogli odlučiti jesu li prikupljeni dokazi zakoniti ili nezakoniti pa su spis vratili prvostupanjskom sudu s uputom da svoju odluku obrazloži još detaljnije nego što ju je sada obrazložio te da za svaki sporni nalog detaljno razluči i pojasni o kakvim se podacima radi i temeljem čega su prikupljeni.
Izrada nove odluke prolongira i odluku o pravomoćnosti optužnice. Inače, sud je tu optužnicu zaprimio u srpnju 2020., a u listopadu je zakazana sjednica optužnog vijeća. No nije mogla biti održana jer se nisu mogli poštovati epidemiološki uvjeti s obzirom na velik broj optuženika. Sudac koji je radio na predmetu otišao je na VKS pa je spis dobio sudac Majerović. Inače, VSK je potvrdio njegovu odluku da je pretraga u stanu jednog optuženika bila zakonita.
VIDEO Sve afere Gabrijele Žalac: Mercedes, vozačka, vjetroelektrane...
