Mađarska i Slovačka izgubile su jučer spor pred Sudom Europske unije u kojem su pokušale srušiti sustav migrantskih kvota, uvedenih na vrhuncu izbjegličke krize prije točno dvije godine. U prvim reakcijama, iz Budimpešte su poručili da će ignorirati “skandaloznu i neodgovornu” presudu Suda EU te da “prava bitka tek počinje”, a u Bruxellesu je presuda shvaćena kao potvrda ispravnosti europske migrantske politike.
Pozivaju na solidarnost
Sve upućuje na to da će se i nakon ovakve presude nastaviti konflikt između Mađarske, Slovačke, Češke i Poljske, koje ne žele primati izbjeglice iz Sirije, te ostalih u EU i institucija u Bruxellesu koji inzistiraju na tome da sve države članice moraju poštovati zakonski usvojenu odluku o kvotama.
– Trebali bismo iskoristiti ovu presudu kao priliku da sve države članice pokažu solidarnost i ispune svoje obveze – komentirao je odluku Suda EU Dimitris Avramopoulos, europski povjerenik za migrantsku politiku.
Dok je on govorio na brifingu s europskim novinarima u Bruxellesu, mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto držao je konferenciju za novinare u Budimpešti:
– Prava bitka tek počinje i Mađarska će iskoristiti sva pravna sredstva da se pobrine da nitko ne može biti preseljen iz Grčke i Italije u Mađarsku protivno željama mađarskog naroda – rekao je šef diplomacije u vladi Viktora Orbana, premijera koji je od vrhunca migrantske krize prije dvije godine bio i ostao pobornik odvraćanja izbjeglica i migranata ogradama od žilet-žice.
– Sud EU donio je političku odluku. Politika je silovala europsko pravo – optužio je Szijjarto.
Odluka Vijeća Europske unije, koju su Mađarska i Slovačka bezuspješno pokušale srušiti, usvojena je 22. rujna 2015. preglasavanjem država članica (Mađarska, Slovačka, Češka i Rumunjska glasale su protiv). Tom odlukom propisano je da će 120.000 izbjeglica koji su doplovili do Italije i Grčke biti preseljeno u ostale zemlje EU po kvotama za svaku zemlju. Bilo je predviđeno da svih 120.000 bude preseljeno u dvije godine, točnije do 27. rujna 2017., što je rok koji istječe za manje od tri tjedna, ali prema jučer objavljenim podacima Komisije, dosad je preseljeno samo 27.695 ljudi, što je 23 posto od ukupnog broja.
Razlozi za takav podbačaj su višestruki: vlasti u Grčkoj i Italiji, unatoč velikom priljevu, nisu uspjele na vrijeme registrirati dovoljan broj izbjeglica koji ispunjavaju uvjete za preseljenje, velik dio izbjeglica nije ni želio biti preseljen u zemlje koje nisu Njemačka, Švedska ili slične za njih poželjne destinacije (pa je trajalo dok su shvatili da pravo na azil ne znači da mogu birati destinaciju), neke države članice ispunjavale su svoju kvotu vrlo polako i nevoljko (poput Hrvatske, koja je dosad prhvatila samo 78 ljudi)… I, konačno, neke države članice, poput Mađarske i Poljske, nisu dosad prihvatile nijednog izbjeglicu.
Mađarska vlada signalizirala je jučer da ne shvaća presudu Suda EU kao nešto što je obvezuje da ispuni kvotu, koju Mađari smatraju nametnutom.
– Vrijeme je da EU zaboravi na propali sustav kvota jer one očito ne funkcioniraju – rekao je jučer mađarski ministar Szijjarto.
Teško će nekog natjerati
No, u Europskoj komisiji u Bruxellesu ne namjeravaju zaboraviti na kvote nego ih čak planiraju predložiti kao stalni mehanizam. Odluka o preseljenju 120.000 ljudi bila je jednokratna, privremena mjera, pa bi stalni mehanizam bio nešto sasvim novo. Takav prijedlog očekuje se do kraja ove godine u sklopu reforme europskih propisa o azilu poznatijih kao Dublinski propisi.
Može li Komisija nakon odluke Suda EU natjerati Mađarsku i druge zemlje da ipak prime izbjeglice prema odluci o kvotama? Baš i ne. Komisija jedino može pokrenuti novu tužbu pred Sudom EU, a jučer je najavila da će to učiniti protiv Mađarske, Poljske i Češke “ako te zemlje ne promijene pristup u sljedećih nekoliko tjedana”. U drugom sudskom postupku, Sud EU mogao bi financijski kazniti države zbog neispunjavanja obveza, ali opet bi ih teško mogao natjerati da zaista prime nekoga koga ne žele primiti.
Neka ih primi onaj ko ih je zvao . Kad ja pozovem nekog na večeru ne tražim od susjeda da dijelimo troškove .