20.04.2022. u 11:02

Od toga gdje se bilo postaje važnije kako je bilo, pa naši građani turističke apetite sve češće zadovoljavaju dalje od mora

Ni po čemu se posebno ne ističu, nisu najbrojniji, ne troše najviše, eure i nemaju, rijetko su u prvom planu, malotko za njih ima posebne promidžbene budžete, ali bez njih ni jedna turistička sezona u Hrvatskoj ne bi bila jednako uspješna. Da ih nema, rekordne 2019. godine jadranski domaćini brojili bi manje 2,4 milijuna gostiju i 13,8 milijuna noćenja. Lani bi, pak, sezona ostala kraća za 2,3 milijuna turista i 12 milijuna noćenja. Takvi su domaći gosti, jednostavno nikad ne iznevjere.

Svi drugi mogu biti pod upitnikom zbog korone, rata u Ukrajini ili inflacije i rastućih cijena, ali naši će građani naći načina da odu na (svoje) more. Izbor im je, doduše, zadnjih desetljeća sužen. Pojedini su turistički kompleksi, pa i cijele destinacije, postale preskupe za prosječnog zaposlenog Hrvata. Ali, kako stvari stoje upravo oni znaju ponajbolje, a istovremeno im se i najlakše snaći i otkriti neku oazu umjerenih cijena. Pritom, sasvim su u trendu i ne inzistiraju toliko više na tome "gdje", bitnije je "što" i "kako". Drugim riječima, nije više bitno vratiti se s odmora s pričom gdje su bili, važno je što su radili i kako su se proveli. A to, opet u skladu s globalnim trendovima, više ne mora biti ni ljetna špica ni neko od turistima napučenih morskih mjesta. Interes domaćih gostiju se širi od Cavtata i Umaga sve do Vukovarsko-srijemske županije. A da prošlogodišnji trend porasta broja noćenja na istoku Hrvatske nije bilo slučajan, potvrđuje se i u ovoj godini. U toj županiji, gdje su za prva tri mjeseca 2022. uknjižili 40 posto više noćenja nego lani u tom razdoblju, dominirali su upravo domaći turisti. Polovina svih gostiju stigla je iz drugih krajeva Hrvatske (gotovo polovina njih iz Zagreba i Zagrebačke županije), a direktorica Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije Rujana Bušić Srpak i ne krije da su im u fokusu upravo domaći gosti jer, kako je rekla, "upravo oni i u kriznim situacijama mogu održavati turističko kretanje, oživjeti turistički potencijal i potaknuti domaće gospodarstvo".

Puno domaći turisti, kao što rekosmo s početka teksta, daju i jadranskom turizmu. Brojni su bili i za uskrsni vikend. No, svakom od jadranskih turističkih radnika, s puno više turističkih utakmica u nogama nego je to slučaj s vukovarskima, može se postaviti isto pitanje: koliko su njima domaći u fokusu? I zašto nisu više?

Ključne riječi

Komentara 2

Avatar Le-Freak
Le-Freak
12:01 21.04.2022.

Cemu ovaj clanak. Napada se nekoga jer nekima ne nudi neznam sto "vise". Ovakvi tekstovi su bas samo kod nas moguci. Usput, ni inozemni gosti nisu "prosjecni" gradjani svojih zemalja vec po pravilu malo bolje stojeci. Ali istina, svakome su vrata otvorena da ide u Tursku, Rumuniju i Bugarsku na all in godisnji. Ima tu i Egipat, Maroko i Tunezija. Zasto to mora bas uvjek biti elitniji smjestaj u HR, moze se i na odmor za manje imucne i manje zahtjevne u malo opasnije zemlje?

DU
Deleted user
11:16 20.04.2022.

Nije loše. Još uvijek postoji izbor npr. all inclusive - Grčka, Bugarska, Albanija, Turska ili HR u apartmanu, kuhanje i poneki ispad na pizzu, krumpiriće, ćevape, pohane lignje i srdele, najbolje u 4, 5 ili 9 i 10. mjesecu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije