Crna predviđanja

Šuker i Lesar o današnjim prognozama Europske komisije

Dragutin Lesar
Patrik Macek/PIXSELL
05.11.2013.
u 14:01

Predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar kazao je da se korekcija prognoza Europske komisije za iduću godinu temelji se na makroekonomskim procjenama hrvatske vlade za iduću godinu

Komentirajući danas objavljene ekonomske prognoze Europske komisije za svih 28 članica zemalja EU, pa tako i za Hrvatsku, bivši HDZ-ov ministar financija Ivan Šuker je kazao da nažalost podaci ukazuju da se hrvatski građani sljedeće dvije-tri godine ne trebaju se nadati ničem puno boljem.

- Ovo što su oni korigirali ovu godinu je praktički u granicama statističke greške. Prema tome ključno je što će biti do kraja ove godine. Ključni je problem njihova vrlo loša procjena za 2014. i 2015. jer bilo kakvo povećanje standarda i da se to naprosto osjeti, je nemoguće bez gospodarskog rasta od dva posto. Oni samo potvrđuju crne prognoze, a to su sve stvari koje se događaju isključivo kao posljedica onoga što se događa u našoj okolini, prije svega eurozoni – smatra Šuker.

Predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar kazao je da se korekcija prognoza Europske komisije za iduću godinu temelji se na makroekonomskim procjenama hrvatske vlade za iduću godinu kojim bi prvo investicije s 3,3 sadašnjih rasle na 7,6 posto rasta ulaganja i povećanje izvoza roba i usluga sa sadašnjih negativnih 0,5 na 2,3 posto.

- To su vrlo optimistične prognoze, ali i EK se u svojim prognozama očito u svojim procjenama na tome bazira. Kada je u pitanju deficit državnog proračuna za 2014., 2015. i 2016. tu su i oni uzeli u obzir da iz državnog proračuna u RH za sanaciju lošeg zdravstvenog i mirovinskog stupa ide 22 milijarde kuna i to je otprilike odraz toga. Što se tiče javnog duga ta procjena je u skladu s onim što znamo – obaveze koje Hrvatska mora vraćati u ovoj godini s 12,5 milijardi idu na 13,5 milijardi 2012. godine. 2015. idu na 17 milijardi, a 2016. to radikalno pada na otprilike milijardu. To su poznati podaci. Smanjeni pad BDP-a je pozitivan, a povećanje javnog duga ili deficit državnog proračuna – vidjet će se struktura tog deficita. Ako će sve završavati u potrošnji i sanaciji sustava, a ne promjeni sustava onda neće biti ništa pozitivno – objasnio je Lesar te zaključio da ne dijeli optimizam Europske komisije dok ne vidi industrijski razvoj u Hrvatskoj.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije