Sukobi između Izraela i Palestinaca eskalirali su nakon što je Izrael u zračnom napadu ubio tri visoka dužnosnika Islamskog džihada. Iako za sada Izrael vodi rat isključivo protiv palestinske skupine Islamski džihad u Pojasu Gaze koje smatra ogrankom Iranske revolucionarne garde, analitičari strahuju da bi se, ne dođe li do prekida vatre, u rat mogla uključiti i palestinska militantna skupina Hamas, što bi značilo eskalaciju sukoba.
Traže jamstvo
Za sada nema naznaka za prekid vatre jer Islamski džihad od Izraela traži da dade jamstvo da Izrael više neće raditi atentate i ubijati njegove dužnosnike. S druge strane, predstavnik Izraela na pregovorima s egipatskim posrednicima u glavnom egipatskom gradu Kairu, odbija dati takvo jamstvo i Izrael nastavlja likvidaciju visokih dužnosnika Islamskog džihada. Do sada ih je ubio sedam, tako da je porasla brojka ubijenih Palestinaca na području Pojasa Gaze na 38, među kojima je pet djece i tri žene, dok ih je ranjeno više od 150, prema izvještaju Ministarstva zdravlja. U znak osvete Islamski džihad ispalio je više od 1200 projektila kratkog i dalekog dometa. Osim na glavni grad Izraela Tel Aviv i predgrađe Jeruzalema palestinski projektili padali su i na gradove i kibuce Sderot, Nir Am, Efim, Mefalsim i Nir Oz na periferiji Gaze, područja koje graniči s Pojasom Gaze. Jedna je osoba ubijena u palestinskom raketnom napadu u četvrtak u Rehovotu, južno od Tel Aviva, što je prva žrtva na izraelskoj strani od početka raketiranja iz Pojasa Gaze, a više ih je ranjeno kada je palestinska raketa pala na stambenu zgradu, priopćila je policija i spasilačka služba.
Iako je na početku opozicija dala potporu Benjaminu Netanyahuu da napadne i likvidira palestinske aktiviste, te je tako napad na Islamski džihad privremeno ujedinio izraelske političke vođe na ljevici i desnici jer su i oporbeni čelnik Yair Lapid i član krajnje desne koalicije Otzma Yehudit blagoslovili te napade, nacionalna ujedinjenost kratko je trajala i sada su okrenuli ploču i traže hitno zaustavljanje borbi prije nego što izmaknu kontroli i dođe do rata širih razmjera. Netanyahu, koji se vratio na vlast krajem prošle godine predvodeći koaliciju ekstremno desnih i ultraortodoksnih stranaka, pod stalnim je pritiskom i suočava se s najvećom unutarnjom političkom krizom u proteklih nekoliko desetljeća. Diljem zemlje održavaju se masovni prosvjedi protiv pravosudne reforme izraelskog premijera.
Netanyahu je vjerovao da će likvidacija visokih dužnosnika Islamskog džihada zaustaviti prosvjede i ujediniti Izraelce protiv neprijatelja, predstavnika Irana u Pojasu Gaze. Vjerovao je da će sukob kratko trajati, a ne već šest dana. Izraelski vojni analitičari uvjereni su da je Netanyahu izgubio kontrolu i nije taj koji će odlučiti o prekidu vatre, već da je inicijativu preuzeo Islamski džihad i da postavlja uvjete o prekidu vatre. Od 2005. godine, od kada se Izrael povukao iz Pojasa Gaze, i od kada je Hamas 2008. preuzeo vlast, sve su češći sukobi i ratovi u kojima većinom stradaju civili, mahom ženee i djeca. U Pojasu Gaze koji je od 2008. pod blokadom, izuzetno se teško živi.
Manji od Krka
Pojas Gaze naziv je za uzak obalni pojas uz Sredozemno more koji je trenutačno pod vlašću Hamasa. Graniči s Egiptom na jugozapadu te s Izraelom na sjeveru i istoku. To je uzak pojas od 45 km dužine i od 6 do 12 km širine, ukupne površine 360 km². Taj teritorij nema međunarodno priznat status suverene države, ali ga Palestinci drže za teritorij tzv. Palestinskih autonomnih područja, svoje buduće države. Ime je dobio po Gazi, svojemu glavnom gradu. Pojas Gaze je površinom manji od otoka Krka, ali je jedno od najgušće naseljenih mjesta na Zemlji, s oko 2,5 milijuna stanovnika na 360 četvornih kilometara.
Arapi ispalili 1200 projektila na Izrael a to platili samo sa smrcu od 30-tak zrtava od kojih skoro 10 najvisih voda teroristicke organizacije koja izgladnjuje narod ali gradi i lansira rakete. Arapi vrlo jeftino prosli za sada!