Kopački rit

Sulejmanov most hit među mladenkama

12.05.2015., Baranja, Kopacki rit - U Parku prirode Kopacki rit postavljen je drveni most preko mocvare, a to je samo jedan od niza njihovih novih projekata.
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
16.05.2015.
u 20:06

Atrakciju odabiru za svadbeno fotografiranje

Kroz baranjsku močvaru turisti odnedavno mogu doslovce gaziti. No ne po vodi, nego preko drvenog mosta koji vijuga kroz jezero Sakadaš u Kopačkom ritu. Dug je 1650 metara, a s još 1200 metara zečjih nasipa čini jedinstvenu šetnicu koja povezuje prijamni centar i pristanište brodova.

Ime biraju natječajem

Turisti mogu zastati i na desetak odmorišta s ukupno 20 klupa – opisuje Damir Opačić, ravnatelj JU Park prirode Kopački rit.

Ugrađeno je u most 750 kubika čiste hrastovine, pa se kroz najveću europsku močvaru tako prostrla cijela jedna manja šuma.Replika je to turskog mosta koji je sagradio Sulejman Veličanstveni, doduše modernija. On se prostirao na čak osam kilometara od Osijeka do Darde, a stvaralo ga je 25.000 vojnika, i to u rekordnih 15 dana.

– Naš je građen godinu dana, radile su ga dvije tvrtke – uspoređuje u šali Ružica Marušić, voditeljica službe za prezentaciju.

Baš kao što je sultanov most sagrađen za ratna osvajanja, u Kopačkom su ritu njime krenuli u osvajački pohod na turiste. Izbrojili su ih lani, inače, oko 27.000. Okupirale su ga i mladenke pa fotografijama na njemu ovjekovječuju svoj sudbonosni dan. Šetnica još nema ime pa je raspisan natječaj. Stiglo je 70-ak prijedloga iz cijele Hrvatske, ali u Kopačkom ih ritu očekuju još pa su produljili rok.

Ulaganje 16 milijuna

Gotovo 16 milijuna kuna vrijedan je projekt koji uz most uključuje i nove zgrade prijamnog centra, izgorjelog svojedobno u požaru. Završava se i veliki, odvojeni toalet, a proširit će se i parkiralište. Europski je to novac koji se kod njih slio preko Fonda za zaštitu okoliša, a dio je izdvojilo i resorno ministarstvo. Prepoznati su, ističe Ružica Marušić, kao park s najviše potencijala u Hrvatskoj, kako prirodnih, tako i turističkih. Kopački je rit dom za 300-injak vrsta ptica. Sigurno je utočište u njemu našao i, inače, vrlo osjetljivi i ugroženi orao štekavac. Najgušća su to postavljena gnijezda štekavca u Europi, popisano ih je 67.

Zaljubljenici u ptice dobri su gosti i potrošači pa u ritu planiraju u doglednoj budućnosti postaviti i promatračnice za ptice, do kojih bi se dolazilo električnim vozilima, kako se životinje ne bi plašile i izlagale stresu. 

>> Kopačkom ritu dodijeljena nagrada Grey Globe za ugroženost

Komentara 5

DU
Deleted user
21:40 16.05.2015.

suljin most sagrađen je u 15. stoljeću, a povezivao je tada okupirani Osijek s Mađarskom, koja je također skoro do Nagykanizse bila pod turcima... spalio ga je hrvatski vojskovođa Zrinski ( ime ne znam), koji je stolovao u tvrđavi kojaa je također stradala- u Novom Zrinu... to je kod Varaždina, Čakovca, tu negdje... btw- molim odgovorne u redakciji da mi ne šalju bezvezne opomene pod točkom 5, jer i ne kužim u čemu je moja pogreška... ne idem s teme, ne postavljam linkove, ne pišem velikim slovima, ne vrijeđam... vi ste u vladajućoj poziciji, pošaljite mi pp da znam što smijem a što ne... ovako, neki uporni ad. mhin ( to je zabranjena riječ) trenira strogoću na meni... nije ti to baš ljudski, prijatelju...

DU
Deleted user
10:18 17.05.2015.

Samoborka, svi Slavonci koje ja poznam vele da su Hrvati, a i govore Hrvatski i svi su katolici - kakve veze takvi ljudi imaju sa Turcima osim da su se proti T uvijek borili,i da su k sebi u Slavonijuju primali izbjeglice iz turske Bosne ...

SA
samoborka
23:22 16.05.2015.

Ne znaju se Slavonci maknuti od Turske iliti Otomana u sebi. Predobro je njima sve rekao u svoj djelu "Satir iliti divlji čovik" njihov Slavonac,Matija Antun Reljkovic, prosvjetiteljski knjizevnik iz 18 stoljeća. Jos tada ih je korio zbog zaostalosti, neurednosti,i, neorganiziranosti..koje su stekli pod utjecajem Otomana. Od tada se očito ništa nije promijenilo. A oni se jos stovise i dice otomanstvom i tom ostavstinom.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije