Za Hrvatsku dugoočekivani summit NATO-a, na kojem će dobiti pozivnicu
za članstvo u Savezu, počinje danas u Bukureštu. Dobivanjem
pozivnice okončat će se šestogodišnji trud
hrvatskih vlasti da kroz godišnje akcijske planove za
članstvo (MAP) dokažu da je Hrvatska spremna za ulazak u Savez. Uz
Hrvatsku, pozivnice bi trebale dobiti Albanija i Makedonija, koje u
programu MAP-a sudjeluju od 1999., no za potonju postoji mogućnost
grčkog veta, a dužnosnici NATO-a ne žele točno navesti koliko će država
pozvati u članstvo.
Rasprava
u parlamentu
Službeno uručenje pozivnice trebalo bi se dogoditi sutra oko podneva na
izvanrednoj sjednici Sjevernoatlantskog vijeća, na koju će biti pozvane
buduće članice. Posljednji put, potkraj 2002., u članstvo je pozvano
sedam država istočne Europe, Bugarska, Estonija, Letonija, Litva,
Rumunjska, Slovačka i Slovenija, koje su i službeno postale članice
2004. Da bi neka zemlja koja je dobila pozivnicu postala punopravnom
članicom NATO-a, potrebno je da parlamenti svih članica, kao i zemalja
koje su pozvane u članstvo, ratificiraju odluku o primanju, za
što se predviđa oko godinu dana. U javnosti se već dulje
vode polemike
između onih koji se zalažu za članstvo i onih koji se tome protive.
Sami
odlučujemo
Protivnici kao argumente navode da će se u Hrvatskoj graditi NATO-ove
baze, da će hrvatski vojnici morati ići ratovati za američke interese
na Bliskom istoku ili u drugim dijelovima svijeta. Državni vrh takve je
špekulacije u više navrata odbacio, navodeći kako
ćemo, kao i svaka druga članica Saveza, samostalno odlučivati u koje
ćemo misije slati svoje vojnike. Kad je riječ o bazama, po jedna
pomorska i zračna baza bit će prilagođene kako bi mogle pružiti
logističku potporu snagama NATO saveznika na vježbama ili u izvanrednim
slučajevima, a stalne prisutnosti vojnika NATO članica u Hrvatskoj neće
biti.
Glavne prednosti članstva su sigurnost koju pruža tzv. NATO
kišobran te veće mogućnosti za strana ulaganja jer bi
povećanjem sigurnosti trebao porasti kreditni rejting Hrvatske.
