Ministarstvo socijalne politike i mladih provodilo je u 2015. niz mjera i aktivnosti za pomaganje najugroženijim kategorijama građana, od kojih je najpoznatiji oprost dugova do 35.000 kuna najsiromašnijim građanima, a godina na izmaku bit će upamćena i po novom Obiteljskom zakonu koji je suspendirao Ustavni sud.
Ustavni sud suspendirao je Obiteljski zakon u siječnju nakon što su nevladine udruge, među kojima B.a.b.e. i U ime obitelji, podnijele ustavnu tužbu smatrajući ga nekvalitetnim i suprotnim Ustavu. Potom je novi, izmijenjeni Obiteljski zakon u Hrvatskom saboru usvojen u srpnju, no nezadovoljnici su ga ponovno ocijenili lošim, tvrdeći da je unatoč brojnim kritikama struke i građana ostao gotovo nepromijenjen, pun loših i neprimjenjivih zakonskih odredaba.
Novi zakon izrađen za 13 dana
Kritičari su, osim toga, zamjerili ministrici socijalne politike i mladih Milanki Opačić da je novi zakon izrađen za 13 dana, pri čemu se ne zna tko su članovi radne skupine koji su u tome sudjelovali.
Vlada je u veljači donijela Sporazum za ublažavanje financijskih teškoća najsiromašnijim kategorijama građana, procjenjujući da bi otpisom duga do 35.000 kuna moglo biti obuhvaćeno oko 60.000 građana. Oporba je to ocijenila predizbornom mjerom koja neće polučiti rezultate te zatražila cjelovito rješenje kojim bi se pomoglo 300.000 građana u blokadi. Rok za predaju zahtjeva za oprost duga trajao je do 31. srpnja.
Mjera je imala dvije kategorije dužnika A i B. U kategoriji A bili su najugroženiji građani, korisnici neke od socijalnih naknada, a u kategoriji B građani čija su mjesečna primanja bila do 2.500 kuna za samca ili 1.250 kuna po članu obitelji te koji nemaju druge imovine osim nekretnine u kojoj žive. U obje kategorije uzimani su u obzir dugovi građana kojima su računi blokirani najmanje godinu dana, odnosno do 30. rujna 2014.
Otpisano više od 30.000 dugova
U listopadu su objavljeni službeni podaci da je otpisano i odgođeno ukupno 30.202 dugova, odnosno da je 294 vjerovnika koji su s Vladom potpisali sporazum, otpisalo ukupno 107 milijuna kuna i odgodilo potraživanja za još 15-ak milijuna kuna.
Najviše dugova oprostila je Hrvatska radiotelevizija (HRT), zatim Hrvatski telekom, Vipnet, Hrvatska poštanska banka, Zagrebačka banka, potom Ministarstvo financija, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Zagrebački holding itd.
U listopadu je HRT s Ministarstvom socijalne politike i mladih potpisao ugovor kojim se smanjuje RTV pristojba sa 80 kuna na 40 kuna za umirovljenike kojima je mirovina manja od 1.500 kuna.
Vaučeri od 200 kuna za struju
Krajem rujna Vlada je u cilju suzbijanja energetskog siromaštva predstavila vaučere od 200 kuna mjesečno za potrošnju električne energije za korisnike socijalne pomoći. Po bazi sustava socijalne skrbi došlo se do podatka da će na vaučere imati pravo oko 125.000 hrvatskih građana, odnosno oko 70.000 kućanstava. Zbog te mjere, poručili su iz Vlade, struja neće poskupjeti i trošak neće pasti na teret građana.
Državni zavod za statistiku u svibnju je objavio da je stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj za 2014. godinu iznosila 19,4 posto, te da je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti lani bilo 29,3 posto osoba. Sa stopom od 19,4 posto Hrvatska je bila u skupni zemalja EU-a s iznadprosječnom stopom rizika od siromaštva te osma po visini te stope.
Statistika pokazuje i da je stopa rizika od siromaštva prema dobi i spolu u prošloj godini najviša bila kod osoba u dobi od 65 i više godina – 23,1 posto.
>> Gotovo svakom trećem djetetu u Hrvatskoj prijeti siromaštvo
