Hrvatska je vodeća u EU s najviše žena hranitelja obitelji, odnosno njih 20,9% koje uzdržavaju obitelj dok u prosjeku zemlje EU imaju 11,1% ženskih hranitelja obitelji, prema podacima Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta. Je li to pokazatelj da nismo toliko tradicionalno društvo koliko se to misli jer oko petina muškaraca nema problem s tim što im je žena hranitelj obitelji ili je to posljedica krize u kojoj su muškarci ostali bez posla ili rade na crno?
Nakon nas, najviše žena hranitelja obitelji imaju Rumunjska, Poljska, Cipar, Malta. Nasuprot njima najmanje ženskih hranitelja imaju razvijene zemlje u kojima se žene emancipiranije od žena na jugu i istoku EU, i to Češka, Švedska, Litva, Belgija, Velika Britanija. Tako Švedska ima samo 7,7% ženskih hranitelja obitelji, no ta zemlja ima i najveći broj zaposlenih žena i muškaraca u obitelji (66,5 %).
Muškarci rade na crno
Zemlje istočne i južne Europe u EU prednjače i po broju muških i ženskih hranitelja obitelji, no još uvijek imaju više muških hranitelja obitelji od ženskih. Tu spada i Hrvatska koja ima više od prosjeka EU muškaraca hranitelja obitelji i to njih 26,4%, dok ih je u EU u prosjeku 20,7%. Najviše muških hranitelja obitelji ima Malta, čak njih 38,9%, ispred Grčke u kojoj ih je trećina te Italije. Sindikalist Krešimir Sever drži da mi ipak pripadamo tradicionalnom tipu zemalja, tumačeći sljedeće:
– U krizi je Hrvatska izgubila veliki broj poslova koji su bili tradicionalno muški poput onih u graditeljstvu, drvnoprerađivačkoj i metalnoprerađivačkoj industriji i tu su najviše stradali muškarci.
Psihologinja Mirjana Nazor dodaje i da vjerojatno imamo toliko žena hranitelja obitelji jer su muškarci nezaposleni ili rade na crno. S druge strane, najveći broj obitelji u kojima muškarac radi puno radno vrijeme, a žena skraćeno imaju kontinentalne te anglosaksonske zemlje. Nizozemska u EU prednjači po broju žena koje rade skraćeno (21,4 %) dok im partneri rade puno radno vrijeme, a u Hrvatskoj tek 2% žena radi skraćeno. Razvijene zemlje već su dugo vremena zbog pronatalitetne politike koju vode svjesne važnosti usklađivanja obiteljskog i poslovnog života, osobito roditelja s malom djecom, pa je uobičajeno da jedan od roditelja do 7. ili 12. godine djeteta radi skraćeno, a to su češće žene. A standard im, za razliku od Hrvatske, omogućava da obitelj može za to vrijeme pristojno živjeti. Stoga ne treba čuditi da žene u Nizozemskoj u prosjeku tjedno rade najmanje u EU, samo 25,8 sati. I u Britaniji je, za razliku od Hrvatske posve normalno da majka malog djeteta poslodavcu kaže da će raditi skraćeno. U toj zemlji žene u prosjeku tjedno rade 30,7 sati, a u Hrvatskoj čak 38,3 sata.
Hrvati rade dulje od prosjeka
– To što razvijene zemlje prednjače po broju žena koje rade skraćeno govori o socijalnoj državi kojoj je stalo da majkama da pogodnosti, da im skrati radno vrijeme da mogu biti dulje vrijeme uz djecu dok odrastaju. To je pokazatelj i standarda tih zemlja, ali i osjetljivosti za potrebe obitelji. Mi, za razliku od njih, nemamo nikakvu ozbiljnu pronatalitetnu politiku – govori Nazor.
I Sever se slaže da žene kod nas imaju skučen prostor za obitelj, velik dio žena radi u trgovini u kojoj je radno vrijeme puno dulje nego što to pokazuju evidencije rada.
– Kod nas si vrlo mali broj žena može dopustiti nepuno radno vrijeme, a ni poslodavci nemaju, uz časne iznimke, razumijevanja za obiteljske potrebe žena i muškaraca, odnosno za usklađivanje obiteljskog i poslovnog života. U Švedskoj, Britaniji, Nizozemskoj je uobičajeno da se radnik s poslodavcem dogovori da će raditi nepuno radno vrijeme dok im djeca ne odrastu. Skraćeni rad je i pitanje visoke tehnološke razvijenosti zemalja. Radnici u razvijenim zemljama mogu bez problema odraditi radni vijek do 67. godine jer nisu “izrađeni” radom kao u nas – kaže Sever. Hrvatska je po prosječnom tjednom radu iznad prosjeka EU u kojoj muškarci rade 39,2 sati, a žene 32,7 sati. Kod nas muškarci rade u prosjeku 41,7 sati tjedno, a žene 38,3 sati.
Velika većina tih žena hranitelja obitelji su razvedene žene ili one sa vanbračnom djecom. Većina žena u Hrvatskoj živi bez muževa,i po tome smo vodeći.