Čelnica Državne agencije za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga Marija Hrebac posljednjih se dana našla u žiži javnosti zbog prozivki za visoka primanja i rastrošnost; spominje se tako da ima plaću veću od predsjednice i premijera, putuje i časti na račun DAB-a... ukratko, da je “najveći od svih uhljeba”. Za Večernji list pristala je razgovarati o svim tim optužbama, kao i o aktualnom slučaju Jadranske banke koju je DAB sanirao i upravo je prodaje, a čiji su bivši čelnici uhićeni pod optužbom za gospodarski kriminal.
Posljednji posao koji DAB završava sanacija je Jadranske banke. Je li u vrijeme provođenja sanacije bilo jasno da bi se mogla dogoditi ova uhićenja i optužbe?
Nismo se time bavili. Naš je zadatak bio utvrditi postojeće financijsko stanje i stabilizirati banku. Znači, cilj nam je bio izračunati koliko je imovine, a koliko obveza, pokriti utvrđene gubitke, očistiti sve ono što ne valja i u konačnici – ovo što sad radimo – prodati je nekome tko zna posao. Mi smo čistač sustava kad je u pitanju posrnula kreditna institucija. Otklanjamo ono što je loše, a ostavljamo dobro.
Banka je imala više od 800 milijuna kuna gubitaka koji su pokriveni iz Sanacijskog fonda. Koliko je potrošeno novca poreznih obveznika, a koliko bankarskog?
Ništa ne financiraju porezni obveznici ni državni proračun. Troškove snose banke. Iznos gubitka od 846 milijuna kuna bio je izračun neovisnog procjenitelja koji smo tijekom sanacijskog postupka smanjili. Točan iznos ukupnih gubitka bio je 742 milijuna kuna i niži je od prethodno procijenjenog zato što je sanacijska uprava određena potraživanja u međuvremenu naplatila. Gubici su pokriveni ponajprije iz postojećeg kapitala i kapitalnih instrumenata koji su do kraja iskorišteni. I europska direktiva i naš zakon predviđaju da prvo postojeći dioničari moraju snositi gubitke jer su oni imenovali upravu koja je odgovorna za njihovo generiranje. Iskorišten je njihov kapital, a dionice su im poništene. Ostatak gubitaka pokriven je na teret neosiguranih depozita, fonda osiguranja depozita i Sanacijskog fonda koje financiraju isključivo kreditne institucije.
Prvi je put jedna hrvatska banka sanirana prema novom modelu koji je propisala Europska komisija. Po čemu se on razlikuje od prethodne prakse?
Model sanacije izradili smo mi u DAB-u prema europskoj direktivi i više od sedam mjeseci pregovarali izravno s Europskom komisijom koja kontrolira i daje odobrenje za provođenje sanacije. EK provjerava jesu li modeli sanacije u skladu s europskom direktivom, pogoduju li bivšim ili budućim vlasnicima i ima li skrivenih državnih potpora. Taj smo model izradili ponajprije za sanaciju Jadranske banke, a tijekom pregovora EK ga je odobrila kao shemu za sanaciju svih malih banaka čija je aktiva niža od 10 mlrd. kn. Tako nam je EK zapravo dao predodobrenje za buduće sanacije pa ne moramo svaki put pregovarati iznova. To je velika stvar, prva smo država članica koja ima odobrenu shemu za sanaciju malih banaka. Ova se sanacija razlikuje od prethodnih ponajprije jer se ne financira iz državnog proračuna i od poreznih obveznika, nego na teret banaka. Također, prijašnji Zakon o sanaciji nije se temeljio na europskoj direktivi koja propisuje jednako postupanje za sve članice, kao što je danas slučaj. Prije je Vlada donosila sanacijske odluke, sve financirala iz proračuna i bila odgovorna za sanaciju banaka. Danas je odgovornost na sanacijskom tijelu, na nama.
Jadranska banka nije išla u stečaj i novac se nije isplaćivao štedišama preko DAB-a. Koliko ih je ostalo u banci i što se dogodilo s drugim klijentima?
Gotovo svi su ostali. Otvaranje sanacije značilo je da banka neće završiti u stečaju, nego će DAB preuzeti upravljanje i nadzor, a zbog povjerenja u sustav osiguranja nije bilo panike. Ono što je dobro jest da zbog pokretanja sanacije umjesto stečaja nije bilo indirektnih negativnih efekata na povezane gospodarske subjekte; ni jednog trenutka banka nije bila blokirana, u bilo kojem je trenutku svatko mogao doći do svog novca. Ostali su i klijenti iz gospodarstva.
Tražite joj kupca već mjesec dana. Ima li zainteresiranih i tko su?
Do predviđenog roka primili smo pet iskaza interesa potencijalnih kupaca. Koliko će ih se zaista odlučiti za kupnju, znat ćemo nakon što obave dubinsko snimanje, krajem travnja. Banka je očišćena i stabilizirana, očekujemo ne samo interes nego i dobre ponude za kupnju. Svu neprihodujuću imovinu prenijeli smo na društvo SPV za sanaciju koje je u našem vlasništvu i koje će sredstva od unovčenja te imovine vratiti u Sanacijski fond. Tako ćemo dodatno smanjiti ukupni trošak sanacije.
Što se dogodilo s neosiguranim deponentima?
Svi depoziti koji ne podliježu osiguranju pretvoreni su u kapital, a njihovi vlasnici za svoja potraživanja dobili su proporcionalan broj dionica.
Koliko je sanacija bila jeftinija od stečaja?
Trošak sanacije dosad je iznosio oko 560 mil. kn. Nakon prodaje banke i unovčavanja loših kredita procjenjujemo da će krajnji trošak biti oko 300 mil. kn. U slučaju stečaja morali bismo isplatili oko 1,7 mlrd. kn osiguranih depozita, a budući da je najviši postotak naplate iz stečaja do sada bio oko 40 posto, procjenjujemo da smo sanacijom uštedjeli oko pola milijarde kuna.
Došli ste na čelo DAB-a tijekom SDP-ove Vlade, ostali u Oreškovićevoj i sada u Plenkovićevoj. Apostrofirali su vas kao “najvećeg od svih uhljeba“ u Hrvatskoj, s plaćom većom od predsjedničke i priličnom potrošnjom na račun službe... Kako na to odgovarate?
Svatko sudi po sebi, pa tako i neistine koje iznosi g. Branimir Bunjac zapravo govore o njemu, a ne o meni. U DAB nisam došla ni po kakvoj političkoj, nego isključivo profesionalnoj osnovi, iz privatnog sektora gdje sam u ulozi financijske direktorice godinama radila u velikim međunarodnim korporacijama u zemljama centralne i istočne Europe te Bliskog istoka i Afrike, konsolidirajući i restrukturirajući podružnice tih kompanija. Svako problematično društvo koje sam restrukturirala danas je profitabilno. Moju stručnost prepoznali su i međunarodni osiguravatelji depozita koji su me izabrali u Odbor direktora EFDI-ja i Izvršni odbor IADI-ja. O meni govore moji rezultati. Što se tiče troškova, DAB je mala specijalizirana institucija sa samo jednom kreditnom karticom za troškove svih zaposlenika. Na račun DAB-a nije počašćena nijedna domicilna osoba, poslovni partner ili klijent. Na ručkove ili večere vodili smo isključivo strane delegacije koje službeno dolaze u Hrvatsku po naš know-how. Svi prozvani troškovi, kopije računa i detalji objavljeni su i dostupni na našoj web-stranici. Moja je plaća ograničena u skladu s odlukom Vlade o primanjima predsjednika uprava i direktora društava u državnom vlasništvu. Sve plaće predstavljaju poslovnu tajnu, ali se iz odluke može izračunati. I nema nikakvih skrivenih bonusa.
Možete li se sjetiti koga ste imali na ručku od 5198 kuna u restoranu Vinodol prije dvije godine?
Ugostili smo 19 osiguravatelja iz pet zemalja koji su nam bili u službenom posjetu. Račun i detaljnu specifikaciju sudionika te program sastanka objavili smo također na našoj web-stranici.
Što ste radili na putovanju u Trinidad?
Sudjelovala sam na međunarodnoj konferenciji i godišnjoj skupštini Međunarodnog udruženja osiguravatelja depozita (IADI) čiji je DAB član i u kojoj sam u Izvršnom odboru. Ne radi se ni o kakvom egzotičnom putovanju. Raspored konferencije i godišnje skupštine bio je toliko intenzivan da smo svega jednom, i to pod zaštitarskom pratnjom zbog razine (ne)sigurnosti, izašli izvan hotela na službenu večeru. Na isti takav događaj koji smo mi organizirali u Dubrovniku 2015. u Hrvatsku je došlo 120 osiguravatelja iz 40-ak zemalja.
> > Uhitili bivše vodstvo Jadranske banke. Tko je obuhvaćen istragom i što je znao HNB?
> > Još se ne zna kako na banke prebaciti teret njihova neuspjeha
