Prošlo je 17 mjeseci od potresa koji je pogodio područje Banovine te godinu dana otkad je gradonačelnikom Gline postao nezavisni Ivan Janković. Na terenu se obnova i ne vidi, ljudi su i dalje u kontejnerima...
Pitanje svih pitanja je uvijek prvo. Kako ide obnova na glinskom području? Koliko ste zadovoljni njezinom dinamikom?
Postupke obnove svakako treba razložiti na nadležnosti i odgovorne subjekte koji rukovode obnovom. U Gradu Glini nadležnost Grada je nad zgradama javne namjene u vlasništvu Grada, obrazovnim i zdravstvenim ustanovama upravlja Sisačko-moslavačka županija, a za stambene zgrade i obiteljske kuće nadležan je Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, dakle država. Grad je aplicirao na Fond solidarnosti putem Ministarstva kulture i medija sve svoje objekte koji su imali uvjete i prije nekoliko dana većina projekata je odobrena. Idućih godinu dana bit će intenzivno jer do svibnja 2023. godine moramo završiti sve postupke.
Uskoro počinje gradnja zamjenskih zgrada i na području Gline. Država je u tom pogledu ipak bila fleksibilna te uvažila vaše sugestije o lokacijama za gradnju zgrada. Gdje će se zgrade sada graditi i hoće li biti dovoljno stanova za potrebe stanovnika vašeg područja?
Izgradnja zamjenskih zgrada na lokaciji u Runjaninovoj ulici, u centru Grada počinje upravo jer sam inzistirao da se ne gradi na periferiji dok nam je centar prazan. Na toj lokaciji grade se 4 zgrade po 13 stanova, a na lokaciji u Vukovarskoj ulici još 3 zgrade s ukupno 57 stanova. Dakle ukupno bi trebalo biti izgrađeno 109 stanova u idućih godinu dana. To nikako nije dovoljno za potrebe stanovnika ovog područja, ali bitno je da se krene u izgradnju i riješi barem jedan dio problematike. Od najavljena 242 stana, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje rukovodi postupkom ove prve izgradnje. Preostali stambeni fond smatram da treba implementirati u Grad jer trenutno imamo „krezube“ ulice u slalomu uklonjenih i neuklonjenih objekata. Tu očekujem snažniju podršku Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Kako sve ovo trpe građani Gline, naročito oni u kontejnerskim naseljima. Dojam je, kad se razgovara s njima, da su jako pesimistični, je li i vaš dojam takav? Ima li i nekih objektivnih razloga što obnova ne ide onako kako ljudi očekuju?
Naravno da je svima u kontejnerima prioritet obnova njihovih kuća i zgrada. I svakim danom u kontejneru taj pesimizam i nezadovoljstvo raste. Treba prihvatiti da je to proces koji će potrajati, ali ja se nadam da će se ubrzati i da su sad napokon sve procedure iza nas i da nema više razloga za stajanje zbog rješavanja „papirologije“. Tu su svakako sve oči uprte u nadležno ministarstvo i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
Uskoro će proći godina vašeg mandata. Kako ste zadovoljni učinjenim? Naime, iako smo svi koncentrirani na obnovu, grad mora živjeti i razvijati se i dalje koliko god može. Koji su to projekti pokrenuti u gradu, čime ste zadovoljni, čime niste?
S obzirom na propuštene godine, a propuštene su sve one u kojima se nisu pripremali nikakvi projekti koji će onda donijeti realizaciju u budućnosti, i ova moja godina mandata prekratka je u odnosu na zaostatak koji imamo. Dok neki drugi imaju priliku više se baviti razvojnim projektima, mi trenutačno u fokusu imamo obnovu. U ovih godinu dana učinjeno je puno, ali od ideje do realizacije potreban je čitav niz postupaka da to napokon bude i vidljivo. Da rezimiram u jednoj rečenici ovih godinu dana, to bi izgledalo ovako: godinu dana uspostavljanja reda i pripreme dokumentacije i apliciranja na natječaje. Uz sve ostale redovne i izvanredne aktivnosti koje imamo u gradu.
Svakako bih istaknuo izgradnju magistralnog cjevovoda Glina-Maja-Dragotina vrijednu 20 milijuna kuna sufinanciranih putem Nacionalnog plana otpornosti i oporavka. U projektiranju su i vodovodi sjevernih naselja grada, odakle se i crpi sva voda za područje Gline. Prijavom na Mjeru 7.4.1. osigurali smo sredstva za rekonstrukciju Sportsko-rekreativnog centra Banovac i izgradnju atletske staze, prošli smo na natječaju za digitalizaciju gradske uprave, prijavili na Fond solidarnosti zgrade, klizišta i infrastrukturu, financiranje privremenog smještaja stradalnika u potresu, aplicirali projekt izrade dokumentacije biciklističko-pješačke mreže i dodatnih društvenih sadržaja u gradu. Ovo su samo neki od pripremljenih projekata i govorimo o više od 120 milijuna kuna, što višestruko premašuje osiromašen gradski proračun. Obnova, razvoj, napredak, redovni poslovi, sve su to aktivnosti koje moramo paralelno odrađivati i nije nimalo jednostavno, ali svakako uz veliku volju i želju za boljitkom našeg grada pronalazi se i energija.
Video: Šesteročlana obitelj Šušković od potresa se još nije vratila u svoju kuću: "Zašto sam morao čekati 15 mjeseci od potresa do rušenja?"
Od samog početka govorite da obnovu kuća mora pratiti i gospodarska revitalizacija kako se ne bi ponovile greške iz obnove nakon Domovinskog rata, kada su se, unatoč sagrađenim kućama, mnogi iselili iz ovog područja. Ima li tu pomaka, najava nekih investicija? Jesu li odrađeni preduvjeti i kada će to biti jer znamo da su gospodarstvenici i prije potresa imali problema s osnovnim stvarima poput struje, dotoka vode, nepostojanja interneta, loših prometnica...?
Upravo je prometna povezanost i stambeni fond preduvjet da i trenutačno glinsko gospodarstvo opstane. Uz obnovu svakako je nužnost izgradnje novih zgrada koje će mladim obiteljima ponuditi rješavanje stambenog pitanja. O tome sam razgovarao i s ministrom Paladinom da pronađemo model poticajne stanogradnje te uz zbrinjavanje stradalnika u potresu ponudimo i stambeni fond kako bismo osigurali budućnost grada. Veseli činjenica da su Hrvatske ceste uvrstile u ovu godinu projektiranje uz dodatak biciklističko-pješačke staze dionicu državne ceste Gora-Glina te glinsku obilaznicu od ulaska u grad iz smjera Zagreba do spoja na Vukovarsku ulicu. Dugoročno zasigurno treba inzistirati na brzoj spojnoj cesti prema novom čvorištu Žažina Autoceste Zagreb-Sisak. HEP je odradio veliku rekonstrukciju svoje mreže na glinskom području, a projekti vodovoda su u projektiranju i izgradnji. Puno toga je nužno odraditi, ali treba biti svjestan da je ovo područje dugo bilo zapostavljeno i trebat će vremena za realizaciju svih zahvata…
Koliko ste zadovoljni općenito situacijom u Hrvatskoj,a time i u Glini. Mislite li da se ide nabolje? Koliko uopće ta državna vlast uvažava lokalne prilike i prihvaća li sugestije s terena?
Mislim da je situacija daleko od dobre, a ako govorimo o okvirima grada Gline, onda je to i znatno lošije. Međutim, lako je kritizirati i reći što sve ne valja, treba ponuditi rješenja i pokušati realizirati. Smatram i da svaki pojedinac treba poći od sebe i pitati se što može učiniti za okruženje u kojem živi. Ponekad teško državna vlast uopće i shvaća lokalne prilike da bi ih uopće prihvatila. Uz velike napore i kucanja na mnoga vrata ipak se pronađu osobe i u visokoj politici koje su za suradnju. Ponekad je to sizifovski posao, ali ne treba odustajati i onda ima razloga za optimizam.
Vi ste nezavisni vijećnik. Mislite li da biste u Zagrebu možda bolje prolazili da ste član neke stranke?
Smatram da identična vlast u gradu i državi uopće nije garancija napretka. Pa Glina je školski primjer. Dugogodišnja politička vertikala, a dolaskom na vlast ne zateknem niti jedan ozbiljniji projekt koji bi mogao ići u realizaciju, a kamoli neku višu razinu izvedenosti. Upravo zato treba vremena da uhvatimo ritam s dostupnim europskim sredstvima i pokrenemo kotač razvoja. Grad kao Glina uvelike ovisi o državi i strateškom pogledu na ovo područje, da ne kažem dobroj volji. Pitanje je to koje i nadilazi okvire male lokalne zajednice, jer ako razvijamo samo Zagreb i obalu, ovakvi će gradići praktično nestati. Ja ipak gledam Glinu kao širi zagrebački prsten, grad u samom središtu Lijepe Naše koji će uz spomenutu prometnu povezanost i dodatni stambeni fond biti idealan grad budućnosti za mlade ljude, pogotovo online generaciju, uz sve prednosti života u manjem gradu, a opet nadohvat glavnoga grada.
Koji je krajnji rok da se obnova u ovom području počne „osjećati“?
Najteže pitanje za kraj. Teško je dati neku prognozu, pogotovo jer ovisi o puno faktora na koje nemam nikakav utjecaj. Moram priznati da se ipak u posljednjih nekoliko mjeseci dinamika popravila što se tiče uklanjanja objekata, obnove nekonstrukcijskih oštećenja, izgradnje višestambenih zgrada te izgradnje zamjenskih kuća. Drugi kolosijek obnove koji se tiče malo šire revitalizacije ovog područja sigurno će potrajati godinama. Nešto što je desetljećima zapušteno ne može se u godini dana popraviti. Potres je samo dotukao situaciju, ali i otvorio priliku za novi početak.
