Bacanje hrane je svjetski fenomen. Prema podacima UN-a diljem svijeta u smeću završi oko 1,3 milijarde tona upotrebljive hrane, od toga u EU oko 89 milijuna tona. Za bolju perspektivu: Za proizvodnju samo jednog kilograma goveđeg mesa potrebno je čak 15 tisuća litara vode, a za kilogram jabuka 700 litara.
Svako kućanstvo u Hrvatskoj godišnje - u prosjeku - doslovce baci 2600 kuna. Toliko, naime, iznosi, vrijednost još jestive hrane koju su kupili, ali je - umjesto na stolu - završila u kontejnerima. U Hrvatskoj, vrijednost bačene hrane penje se na četiri milijarde kuna, kako su nedavno procijenili u Banci hrane, nevladinoj organizaciji koja se bori za smanjenje siromaštva i protiv rasipanja hrane. Preciznih podataka za Hrvatsku o rastrošnosti ili velikim očima pri kupnji nema, no zna se da je oskudica ipak dovela do manje kupovanja a time i do manje bacanja hrane.
Kupuju bez mjere
No za razliku od Hrvatske, u Austriji su se puno ozbiljnije pozabavili tim problemom. Uostalom, rastrošnost i bacanje hrane jedna je i od važnih točaka politike EU. Poglavarstvo Beča najavilo je novu kampanju \"Pojesti umjesto baciti\", kako bi i ostalim austrijskim gradovima pružilo pozitivan primjer. – Svima je nama sve to predobro poznato: Ide se u kupovinu, kupuje se previše, skladišti u hladnjak, istekne rok valjanosti i sve završava još zapakirano – unatoč tome što je često još jestivo – u kanti za smeće - rekla je bečka gradska vijećnica za zaštitu okoliša Ulli Sima.
- U smeće se godišnje po kućanstvu baci jestive hrane vrijedne 400 eura - istaknula je Sima dodavši kako treba podići svijest ljudi o važnosti sprečavanja nastanka otpada koji u konačnici uz to što pozitivno utječe na zaštitu okoliša kao goruće pitanje današnjice, značajno štedi i kućni budžet.
Važna je lista
Istraživanje je pokazalo da Bečani godišnje u smeće bace oko 70 tisuća tona jestive hrane, te da su mnogi proizvodi bačeni u smeće i prije nego što im je istekao datum upotrebe. Smjernice koje su Austrijanci dali svojim građanima su univerzalne: - Nikada ne kupujte dok ste gladni i u kupovinu odlazite s listom potrebnih namirnica. Kruh, koji najčešće završava na smetlištu, treba još svjež staviti u biorazgradivu vrećicu ili posebnu kutiju za spremanje kruha.
>>Zbog nemarnog bacanja hrane, vrane sve brojnije u Zagrebu
