Do prije nekoliko tjedana borili smo se s komarcima, a sad se borimo s prozirnim mušicama, odnosno hrastovim i plataninim stjenicama. Iako su biljojedi, ti insekti iz nepoznatog razloga napadaju ljude, a znanstvenici su otkrili kako se možemo obraniti od njih.
"Tijela svijetle boje s tamnim mrljama. Krila su ravna i protežu se iznad dužine trbuha. Vrh njihovih krila i grudnog koša su skulpturirani i čipkasti", opisali su ih tako znanstvenici sa Sveučilišta u Minnesoti.
Ove bube napadaju lišće listopadnog drveća. Znanstvenici savjetuju da se na proljeće obavezno provjere listovi listopadnog drveća, najmanje jednom u dva tjedna. Ono na što trebate pripaziti prilikom provjere jest promjena boje listova. Ako se pojave žute mrlje, to znači da se "mušice" hrane ovom biljkom, ali nisu fatalne za nju. One sišu biljne sokove isključivo na lišću platana te tako prouzročuju deklorofilaciju lista i smanjenje asimilacije.
"Ne mogu aktivno letjeti na veće udaljenosti nego lepršaju u zraku. U tako lebdećem obliku ometaju prolaznike, posebice posjetitelje ugostiteljskih objekata, parkića i dječjih igrališta. Nerijetko se ljudi žale da stjenice masovno ulaze u njihove prostorije i domove te ometaju rad. Platanina stjenica pripada molestantima – insektima koji smetaju čovjeka (muhe, komarci, buhe….)", stoji na stranicama Ministarstva poljoprivrede.
Znanstvenici objašnjavaju da ih možete samo ignorirati, ali u slučajevima da vam počinju smetati, postoji trik kojim možete reducirati njihov broj. Preporučuje se korištenje mlaza vode kako bi se odstranile ove jedinke, a što se tiče pesticida, najbolje ih je izbjegavati. Oni, naime, uništavaju i dobre insekte poput pčela, koji napadaju same stjenice.
Rumunjska znanstvenica Roxana Ciceoi napravila je istraživanje u kojem je jedan od zaključaka da su ove stjenice najaktivnije po vrućini.
"Preliminarni rezultati ispitivanja pokazuju da su stjenice građane napadale najviše sredinom dana. Oko 50 posto osoba sa simptomima imalo je krvnu grupu A2, a oko 30 posto 01. Prema svemu sudeći, stjenice su grizle tijekom najvećih vrućina", stoji u istraživačkom radu.
"Mrežasta stjenica platane (Corythucha ciliata) američka je vrsta, otkrivena u Padovi (Italija) 1964 god., a u Zagrebu je pronađena 1970 god. te se masovno proširila gotovo na sva urbana područja u širem području Zagreba. U Zagreb je prenijeta vozilom pa je tako „preskočila“ područje između Padove i Zagreba. Sad je proširena u svim južnim i srednjoeuropskim zemljama Europe", stoji na stranicama Ministarstva.
Znači ako u kući primjetim stjenice, zovem vatrogasce da mi dođu sa mlazom vode riješiti problem? O bemti novinarstvo.