U godinu dana otkako je ušla u Europsku uniju Hrvatska je uplatila 1,2 milijarde kuna više nego što je dobila iz europskog proračuna, izračunala je zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić, a mnogim drugim Hrvatima, od političkih analitičara do običnih građana, život u Europskoj uniji čini se puno lošijim nego što su očekivali. Promatrana izvana, sudeći prema prošlotjednom članku Financial Timesa, Hrvatska se ostatku Europe čini kao nova iznimno problematična država članica nakon Grčke.
- U svemu što je za Hrvatsku bitno danas je lošije nego prije godinu dana, ali ne vjerujem da je za to odgovorna EU - kaže prof. Žarko Puhovski. - Ekonomska situacija je loša, socijalna situacija je loša, međunacionalni odnosi su loši, politička stabilnost je lošija... Sve je lošije. Jedino možemo jeftinije telefonirati iz Graza - zaključuje Puhovski. Cijena tzv. roaminga, koja se toliko često ističe kao jedna od koristi članstva u EU, slaba je utjeha za građane koji na svojoj koži osjećaju šestu godinu recesije, iz koje Hrvatsku, unatoč suprotnim očekivanjima, nije uspio izvući ni otvoren pristup milijardama eura u fondovima EU. Hrvatska Vlada iznimno sporo povlači novac iz kohezijskog i strukturnih fondova EU: tek je krajem travnja 2014. ispunila uvjete da dobije 150 milijuna eura predujma za 2013., još uvijek nema dozvolu za upravljanje fondovima u 2014., a dosad najvredniji pripremljeni projekt koji bi se trebao financirati s 136 milijuna eura iz Kohezijskog fonda - projekt modernizacije pruge Dugo Selo-Križevci - odgođen je do 2015. zbog grešaka u provođenju natječaja.
- Europski fondovi trebali su biti vjetar u leđa i poticati gospodarski rast i razvoj Hrvatske, ali nije došlo do velikog pokretanja pripreme i provedbe projekata. To je glavna prilika članstva u EU koju smo imali, a dosad nismo iskoristili - kaže Ivana Maletić (HDZ).
Pelješki most, projekt oko kojeg su se u javnosti stvorila najveća očekivanja kad je riječ o financiranju iz fondova EU, još se nalazi u "nultoj" fazi u kojoj trebaju biti izrađene preliminarne studije (sada se čeka nacionalna prometna strategija) bez kojih Hrvatska ne može formalno ni zatražiti financiranje.
- Ako ćemo dobiti zahtjev za financiranjem tog mosta, trebamo imati uobičajen pripremni rad. U novoj financijskoj perspektivi takva investicija mora biti dio nacionalne prometne strategije. To sam nekoliko puta rekao hrvatskim dužnosnicima. Ranije se moglo odobriti financiranje samostalnog prometnog projekta, ali sada više ne - rekao je europski povjerenik za regionalni razvoj Johannes Hahn u razgovoru za Večernji list objavljenom prije mjesec dana.
Bivši hrvatski veleposlanik u Austriji i Bugarskoj Dražen Vukov-Colić kaže kako su sve države nakon ulaska u EU iskusile povećanje izvoza i povećani dolazak stranih investicija, ali da je to u Hrvatskoj izostalo.
- Teško je odgovoriti na pitanje što je naša zasluga, a što zasluga opće krize, no najveći promašaji Vlade su apsolutna nesposobnost u privlačenju novca iz fondova EU i niz političkih lutanja koja pokazuju početnički odnos i prema Europi i prema vanjskoj politici - kaže Vukov-Colić. U korist prve teze dodaje kako se sav novac iz EU koji spominju Branko Grčić i drugi članovi Vlade zapravo odnosi na pretpristupne fondove, a ne fondove koji nam se nude kao zemlji članici. A kao dokaz za drugu tezu Vukov-Colić spominje "čuveni Lex Perković", ali i ranija nastojanja Milanovićeve Vlade da u Inu ugura tadašnje ministre Radimira Čačića i Slavka Linića iako je bilo jasno da europska pravila to ne dopuštaju.
Ministrica Vesna Pusić jučer je ocijenila kako je prva godina Hrvatske u EU bila "vrlo uspješna" i navela ukidanje carina, jeftinije telefoniranje, mobilnost ljudi, restrukturirana brodogradilišta te "upisivanje Hrvatske na energetsku kartu Europe". Komentirajući članak Financial Timesa koji Hrvatsku proglašava novom Grčkom djelomično i zbog inertnosti Vlade, Pusić je odgovorila da bi "vrlo rado rekla da to nije istina, ali donekle jest".
- Dobro se snalazimo - rekao je o godini u EU premijer Zoran Milanović u izjavi u petak u Bruxellesu. - Mislim da, kao i uvijek, mi Hrvati brzo učimo, ne? Ali uvijek u nekakvim nenormalnim okolnostima - dodao je. No, Žarko Puhovski premijeru Zoranu Milanoviću za godinu dana upravljanja Hrvatskom u EU daje ocjenu 1 do 2, a ministrici Vesni Pusić ocjenu 4.
- Pusić se, nažalost, našla u istoj poziciji kao nekad Mate Granić koji je hodao po Europi i ispravljao Tuđmanove gafove, objašnjavao da predsjednik nije baš tako mislio kako je rekao... Pusić to radi s Milanovićem. To je nešto što s Milanovićem nisam uopće očekivao, mislio sam da će se barem u europskom miljeu bolje snaći, ali očito nije - komentira Puhovski.
>> Rumunji i Grci rade najviše u Europskoj uniji, Hrvati četvrti
Neki dan kad sam se vracala iz Njemacke bez obzira na smanjeno cekanje na granici gledajući onako iz busa stakla sam nekakav prokleti dojam da je sada kad se vracam u Hrvatsku kao krajem 80-tih kad sam putovala iz ondašnje Juge u Čehoslovačku ili Rusiju. Jako me to žalosti. Kad se putuje željeznicom dojam je još jači, kuće bez fasada, zapušteno poljoprivredno zemljište, katastrofalno loša željeznička infrastruktura, sve pošarano grafitima, smeće ... ukratko jad i bijeda.