Kad stručnjak koji voli i brani nuklearnu energiju, poput profesora sa zagrebačkog FER-a i predsjednika Hrvatskog nuklearnog društva dr. Zdenka Šimića, kaže da se u Japanu događa nuklearna katastrofa, treba mu vjerovati. Kaže da je sigurno da Japanci ne daju dovoljno informacija i da su krizu mogli bolje rješavati. Sigurno je jedino da je ispuštanje radijacije manje nego u Černobilju. Nuklearci će ovdje puno naučiti, premda uz visoku cijenu.
U Fukushimi se nije dogodio nuklearni incident, nego katastrofa. Hoće li idućih pet godina zračiti ovim intenzitetom?
Najnoviji tijek događanja vodi prema katastrofi, ali još ima nade da se izbjegne, premda je, s obzirom na činjenicu da se to moglo puno lakše izbjeći prethodnih dana, posve neizvjesno. Najgori tijek događanja vodi prema tome da to bude druga nuklearna katastrofa (iza Černobilja). Teško je zamislivo da će reaktori u nuklearki Fukushima I. dugo ispuštati radioaktivnost u okoliš, ali je sigurno da će na lokaciji radioaktivnost biti ekstremno velika dulje od tih 5 godina. Četiri reaktora vjerojatno više nikada neće raditi.
Dva su problema, hlađenje reaktora, ali i bazena s istrošenim gorivom. Japanci ne mogu istodobno uspostaviti nadzor, pogotovo ne s 50 radnika?
Najveći su problem bazeni. Oni su bez ikakvog kontejmenta, nakon pregrijavanja, ispuštaju radioaktivnost direktno u zrak. Od problema s brojem ljudi još je veći problem nedjelovanje. U prva tri dana to se moglo napraviti bez izlaganja zračenju.
Uporaba helikoptera s vodom čini se kao očajničko rješenje. Kada do elektrana napokon stigne struja, hoće li to biti spas?
Iako primarna, struja je samo dio ukupnih problema koji se znatno povećavaju i povećanom radijacijom u krugu elektrane. Spas će biti potapanje istrošenog goriva u reaktorima 4. i 3. boriranom vodom. Ti su bazeni ostali bez vode. Gotovo je sigurno da bazen u 4. reaktoru propušta, pa izgube li i bazene, mogu zapečatiti cijelu lokaciju.
Ideja je bila profitno opravdana, no sada se čini ludim na kup podignuti 6 reaktora, a još su dva u gradnji?
Stavljanje više reaktora na jednu lokaciju može biti užasno loše ako se na svim reaktorima napravi ista pogreška. Ovdje je osiguravanje rezervnog napajanja napravljeno tako da je ono bilo izgubljeno za sve reaktore zbog prevelikog tsunamija.
Kakve su procjene, koliko se zaposlenika mora žrtvovati da obavi posao spašavanja reaktora i bazena, koliko uopće dugo smiju raditi pod ovakvim intenzitetom zračenja?
Zapravo, prema službenim podacima, to uopće nije strašno, ali vidjelo se koliko ti podaci vrijede. Vjerujem da je više radnika, ako ne svi koji su ostali, dobilo dozu koja prelazi dopuštenu i predstavlja velik rizik za zdravlje. To za neke može biti i smrtna opasnost.
Prof. Zdenko Šimić
Sve vodi prema katastrofi u Japanu, ali još ima nade
Prof. Zdenko Šimić, stručnjak za nuklearnu tehnologiju, iznenađen što su ugroženi i bazeni s istrošenim gorivom
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
