Spašavanje života

Svi bi trebali proći tečaj prve pomoći

Prva pomoć
Foto: Grgur Zucko/PIXSELL
1/3
27.08.2018.
u 18:03

Kod nas masovnije edukacije, odnosno nekog sustavnog i dostupnog načina kako što veći broj ljudi naučiti reanimirati - nema!

Djeca u sedmom razredu osnovnih škola u Hrvatskoj od ove će godine učiti reanimaciju, odnosno kako nekoga oživjeti svojim rukama, naučit će kako masirati srce dok ne dođe hitna pomoć i tako nekome spasiti život.

Takva najava ministra zdravstva prof. dr. sc. Milana Kujundžića realizirat će se primjenom i širenjem edukacije školaraca o reanimaciji koja je započela u Splitsko-dalmatinskoj županiji i koja traje dva školska sata te koja je, da tako kažemo, hrvatski proizvod.

Manje neurološke posljedice

– Tražili smo nešto što će biti najprikladnije i najjednostavnije pa smo našli jedan naš sustav koji traje dva školska sata i djeca nauče oživljavati. Malo je teoretske nastave i većinom se radi o vježbanju, to je izvorni hrvatski proizvod koji smo iz Splita prenijeli na Šibensko-kninsku i Primorsko-goransku županiju. Mi educiramo nastavnike koje svake dvije godine treba reeducirati, a oni pak educiraju djecu – opisuje prof. prim. dr. sc. Julije Meštrović iz splitskog KBC-a program koji će, prema najavi ministra zdravstva, od jeseni krenuti u osnovnim školama u svim županijama.

Ovaj liječnik osnovao je Zavod za intenzivno liječenje djece u spomenutoj bolnici te je član EPALS-a, međunarodne radne grupe koja stoji iza licenciranih treninga reanimacije djece. No, kako napominje, iako je to tečaj za liječnike, educiraju se i medicinske sestre te studenti, a pravila reanimacije za djecu i odrasle mogu biti ista.

– Prema tome, onaj tko zna oživljavati odraslog, zna oživljavati i dijete te obratno. Dakle, ako educiramo djecu, to će dijete znati oživljavati i odraslog i dijete. Preživljavanje ovisi o tome koliko je rano započeta reanimacija jer, ako je odmah započeta, onda je postotak preživljavanja mnogo viši i neurološke posljedice bit će manje – opisuje prof. Meštrović navodeći i preporuke međunarodne Američke pedijatrijske akademije i drugih institucija o važnosti edukacije što većeg broja ljudi o reanimaciji.

 

Periodične edukacije građana

Kod nas masovnije edukacije, odnosno nekog sustavnog i dostupnog načina kako da što veći broj ljudi nauči reanimirati – nema.

Tragična smrt mladića u Zaprešiću potaknula je i to pitanje, ali trenutačno, osim najave da će se reanimacija učiti u osnovnim školama, za odraslu populaciju postoje samo akcije Zaklade Hrvatska kuća srca i Grada Zagreba koji periodično provode edukacije građana. Dosad je na takvim edukacijama, odgovara nam dr. Ivana Portolan Pajić, educirano više od 3500 građana, a u sklopu kampanje naziva “Oživi me”, uz ostalo je izrađena i mobilna aplikacija s uputama za oživljavanje.

Grad Zagreb je, navodi dr. Portolan Pajić, inače zamjenica zagrebačkog pročelnika za zdravstvo, započeo još prije šest godina s postavljanjem uređaja AVD (automatski vanjski defibrilator) na javnim mjestima, za čije su korištenje educirali ljude koji rade u blizini.

– Danas u Zagrebu postoji 71 registrirani AVD uređaj. Neki su postavljeni u sklopu projekta "Oživi me“, neki od Ministarstva ili drugih institucija. Svi naši defibrilatori povezani su posebnom VPN mrežom jer se nalaze u ormarićima sa SIM karticom, što znači da pri otvaranju ormarića u kojem se nalazi AVD uređaj Zagrebačka hitna pomoć automatski dobiva dojavu i kreće na mjesto događaja. Sve ovo nije dovoljno te kontinuirano ističemo kako se edukacija o oživljavanju mora provoditi kroz obrazovni sustav, točnije oživljavanje bi trebalo postati dio obaveznog predmeta u svim školama.

To je jedini način sustavne edukacije velikog broja građana, a sve kako bismo se približili rezultatima kojima se mogu pohvaliti skandinavske zemlje, gdje čak 60 posto slučajnih svjedoka zna pružiti prvu pomoć kod srčanog zastoja pa je i preživljavanje visoko, čak 40 posto (kod nas manje od 10 posto) – poručuje ova liječnica.

Zašto je važno naučiti pružati prvu pomoć

1. Oživljavanje, odnosno masažu srca treba započeti odmah nakon poziva hitnoj pomoći

2. Bez cirkulacije, pa stoga i kisika mozak počinje odumirati nakon od četiri do šest minuta

3. Posljednja je preporuka 110 pritisaka u minuti masaže srca

4. U skandinavskim zemljama 60 posto ljudi zna pružiti prvu pomoć pri srčanom zastoju

5. Održati cirkulaciju prvih minuta srčanog zastoja ključno je, što svi možemo učiniti do dolaska hitne

Pružanje prve pomoći

Komentara 3

TT
TTjac
19:16 27.08.2018.

Prije 30 godina u osnovnjaku smo imali prvu pomoć. Čak je postojalo gradsko i republičko natjecanje u pružanju prve pomoći. Kasnije je kradezeovska gamad to sve ispljuvala i proglasila nepotrebnom komunističkom glupošću, jer oni će organizirati toliko bogatu državu koja će bez problema moći platiti stručne osobe. Danas naše dtuštvo ima još manje novaca nego onda i opet se vraćamo na staro, dok retardirani ministar sve predstavlja kao svoju genijalnu ideju. Pre, pre jadno.

BL
bljak007
18:33 27.08.2018.

LIJEPO ALI JAKO OPASNO, nestručno pružena prva pomoć od laika, može ugroziti život unesrećenog, i onda laik krivično odgovara za nestručno pruženu pomoć i ugrožavanje života unesrećenog.

NA
Napalm
19:04 27.08.2018.

Mi smo nekad u školi imali prvu pomoć i domaćinstvo te smo mogli nekome pomoći dok ne dođe hitna i tako mu spasiti život.Danas moj klinac u školi ima vjeronauk, pa će stradalom eventualno moći dati posljednju pomast.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije