Tri rasprave jedna za drugom, tri dana za redom, tijekom kojih se sasluša po nekoliko svjedoka. Ritam je to koji se pomalo ustalio na ponovljenom suđenju Božidaru Kalmeti, bivšem HDZ-ovom ministru i njegovim suoptuženicima za aferu HAC - Remorker. Suđenje se odvija na zagrebačkom Županijskom sudu, počelo je u studenom lani nakon što je Vrhovni sud u rujnu 2022. ukinuo jedan dio nepravomoćne presude Božidaru Kalmeti i njegovim suoptuženicima u kraku afere Fimi media koji se bavio izvlačenjem novca iz HAC-a preko tvrtke Remorker, i vratio ga na ponovljeno suđenje. A pošto je Vrhovni sud ukinuo dio ranije nepravomoćne presude, Kalmeta, Zdravko Livaković, Milivoj Mikulić, Stjepko Boban, Damir Kezele i Sandro Vukelić, ponovo su sjeli na optuženičku klupu zagrebačkog Županijskog suda.
Prema optužnici, USKOK Kalmetu i ostale tereti da međusobno podijelili više od 15 milijuna kuna i 850.000 eura, koje su prema optužnici izvučene iz tvrtki za održavanje i izgradnju cesta. USKOK tvrdi i da je Kalmeta u toj priči imao imovinsku korist od 2, 6 milijuna kuna i 133.333 eura te da je Ministarstvo pomorstva i veza kojem je bio na čelu oštetio za 612.000 kuna koliko je Ministarstvo platilo Fimi mediji za promotivni film Prometna renesansa Hrvatske. Kada je lani u studenom počelo ponovljeno suđenje, svi su zanijekali krivnju, a ovaj tjedna u nastavku suđenja saslušano je nekoliko svjedoka među kojima je bio i Jadranko Jusup, nekada tehnički direktor Vijadukata. U svom iskazu uglavnom je pojašnjavao kako se dobivao posao na gradnji autocesta, s kim je Vijadukt tada i kako poslovao, a ponekad je morao objašnjavati i razlike u svojim iskazima.
- Od tih događaja prošlo je skoro 20 godina, pa se ja nekih detalja više ne sjećam i zbog protoka vremena - kazao je Jusup. Kada mu je predočen dio njegovog iskaza iz siječnja 2014., koji mu je predočavan i 2018. kada je prvi put svjedočio, a u kojem je naveo da su osobe s kojima su on i Damir Kezele tada razgovarale bile svjesne da je politička odluka bila tko će dobiti taj posao te da se ta odluka morala ispoštovati, Jusup je pojasnio:
- U to vrijeme puno se o svemu tome pisalo u novinama pa se stjecao dojam da politika sve to vodi i da se nalog politike oko toga tko će dobiti posao na izgradnji mora poštovati. To sam ja tako shvatio, a dojam mi je bo da su to tako shvaćale i osobe s kojima smo razgovarali. Dojam je bio da politika sve određuje, pa se tako 2002. godine pričalo da se tada Čaiću, koji je bio ministar, trebala poslati faks poruka u kojoj bi se navele građevinske tvrtke koje su se udružile za izvođenje radova na gradnji autoceste - iskazivao je Jusup.
POVEZANI ČLANCI:
Pojašnjavao je i da je on prije javljanja na natječaj za izgradnju spojne ceste zvao tehničke direktore drugih tvrtki: Konstruktora, Hidroelektre Niskogradnje, Strabaga... No nijekao je da je od podređenih tražio da komuniciraju s drugim firmama.
Tijekom prvog suđenja, Kalmeta se teretio da je bio na čelu organizirane kriminalne skupine koje je iz HAC- i HC- izvlačila novac. No nepravomoćno su u rujnu 2019. i on i suoptuženici mu oslobođeni tih optužbi jer je sud smatrao da USKOK svoje tvrdnje nije dokazao. Utvrđeno je da je novac izvlačen iz HAC-a i HC-a no trag tog novca je stao kod Josipa Sapunara koji je priznao krivnju te je kao i Ivan Berket u tom postupku osuđen na temelju sporazuma o krivnji. Osim Kalmete, za udruživanje u kriminalnu grupu optužbi su bili nepravomoćno oslobođeni Zdravko Livaković, Milivoj Mikulić, Stjepko Boban, Damir Kezele, Miroslav Bunić, Sandro Vukelić, Jurica Prskalo i Marijo Lovrinčević. Mikulić, Boban i Kezele nepravomoćno su osuđeni zbog izvlačenja novca iz Viadukta, a Mikulić i Boban i zbog toga što je Viadukt preko jednog trgovačkog društva Bobanu sagradio kuću koja mu je oduzeta. Mikulić je nepravomoćno osuđen na tri godine zatvora, Boban na dvije, a Kezele na jedinstvenu kaznu od tri i pol godine zatvora. Oduzeta im je i nepripadajuća imovinska korist od oko tri milijuna kuna. No Mikulić, Boban i Kezele su se žalili, a tu žalbu je 2022. usvojio Vrhovni sud. Ukinut je osuđujući dio u odnosu na njih, te oslobađajući u odnosu na Kalmetu.
Prema stavu Vrhovnog suda, u ukidajućem dijelu presude sporan je bio iskaz Josipa Sapunara. On je na početku cijele priče bio optužen, no onda je priznao krivnju te se na nagodio s USKOK-om. Nakon toga je postao svjedok, a u obrazloženju nepravomoćne presude, navedeno je da mu je prvostupanjski sud u nekim dijelovima iskaza vjerovao, a u nekima ne. No po stavu Vrhovnog suda, to nije dovoljno dobro obrazloženo, pa je zbog toga u tom dijelu prvostupanjska presuda ukinuta. Sapunar je u svojim iskazima tvrdio da je novac koji je izvlačen iz HAC-a on predavao Mikulčiću, koji ga je pak davao Kalmeti, no na koncu prvostupanjski sud je smatrao da osim Sapunarovih tvrdnji, za to nema drugih dokaza. Vrhovni sud je smatrao i da se treba utvrditi koliko je novca, ako je Sapunar, davao Mikuliću te koja je, ako je ima, u tom slučaju protupravno stečena imovinska korist.
Možda za nekih osamdesetak godina ovo hrvatsko "sudstvo" donese i pravomoćnu presudu... ako u međuvremenu ne budu štrajkali.