Novi zakon, onaj o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, je u pripremi, a po stupanju na snagu trebao bi štiti sve od svjetlosnog onečišćenja. Njemu su izloženi ljudi, biljni i životinjski svijet u zraku i vodi, druga prirodna dobra, noćno nebo i zvjezdarnice.
Tako će se, primjerice, osvjetljavanje fasada morati ograničiti na gabarite fasade dok će se ljudi kojima svjetla s reklama, ulične i dekorativne rasvjete "tuku" u prozore, moći žaliti na ometanje posjeda, piše Slobodna Dalmacija.
Uz taj zakon vezane su brojne restrikcije pa je tako zabranjeno koristiti svjetlosne snopove usmjerene prema nebu ili prema prirodnom vodnom tijelu. Potom vanjskom rasvjetom rasvjetljavati prozore i vrata zaštićenog ili stambenog prostora; u građevinama s transparentnom fasadom svjetiljke interijera usmjeravati prema vidljivom dijelu neba; ugrađivati svjetiljke i ostale izvore svjetlosti koji prelaze najviše dopuštene razine; ugrađivati ekološki neprihvatljive svjetiljke; postavljati svjetiljke na način da svijetle u horizont i iznad njega.
Isto tako zabranjeno je u zaštićenim područjima, radi očuvanja ekosustava i bioraznolikosti, postavljati svjetiljke korelirane temperature boje svjetlosti iznad 2200K te osvijetljene oglasne ploče.
I dok su ponajprije u astronomskoj zajednici zadovoljni novim zakonom, oprečna razmišljanja stižu iz stučnih krugova i svjetlosne industrije.
Oni tvrde kako će biti preskupo mijenjati i dopunjavati sadašnju rasvjetu led rasvjetom, zatim da u zakonu nedostaje kategorija sumraka, odnosno svjetla koje bi za to doba odgovaralo ljudskom oku. Mnogi tvrde i kako će se zakonom potpuno ukinuti dekorativna rasvjeta pročelja zgrada, zatim da više nije moguće imati javnu rasvjetu na obalama primorskih gradova i nautičkih luka i marina, kako se onemogućava izvedba javne rasvjete u uskim ulicama povijesnih starogradskih jezgri itd.
- Smeta im zakon jer će zaustaviti prekomjerno postavljanje rasvjete, a kod nas je to pošast poput one sa farbanjem tunela: Hrvatska, primjerice, na tisuću stanovnika ima indeks uvis isijane svjetlosti 92,3, a Njemačkoj, koja ovakvog zakona nema, indeks je 38,2, što je podatak dobiven iz satelitskih snimki, pa je jasno da Njemačka, za razliku od nas, racionalno postavlja rasvjetu. Njihove autoceste osvijetljene su samo na odmorištima i prilazima gradovima, za razliku od naših koje bliješte cijelom dužinom - poručuju iz Hrvatskog astronomskog saveza i Našeg neba – Udruge za zaštitu noćnog neba, piše Slobodna Dalmacija.
U Dubrovniku sve sjaji od svjetlosnog zagađenja. Čak i po "zaštićenim " zidinama svakonoćno gledamo reklame nekih restorana...A s Revelina gađaju nebo svjetlosnim snopovima... Opća anarhija.