MOSTAR – Nakon što je Večernjak ovaj tjedan objavio priču kako vlasnici stotinjak privatnih tvrtki iz zapadne Hercegovine prosvjeduju protiv, po njihovu mišljenju, nelogične i nezakonite odluke federalnog Ministarstva financija i Suda BiH, po kojoj su do kraja godine dužni retroaktivno isplatiti dugovanja od oko 30 milijuna konvertibilnih maraka, stigle su i prve reakcije.
Presude - dokazi
Smatrajući da Rješenje Ministarstva financija Federacije BiH, nema zakonsko, već političko uporište, nekolicina “privatnika” to je dokazala i konkretnim sudskim presudama kojima se takva odluka ministarstva poništava.
To je vidljivo iz sudske presude koja nam je dostavljena na uvid i iz koje je vidljivo da ne postoje nikakvi dokazi, niti potvrde, temeljem kojih bi se mogao izvesti zaključak da okrivljeno gospodarsko društvo s kojim je tvrtka poslovala nije registrirano kod mjerodavnog suda. Tvrtka iz zapadne Hercegovine koja je poslovala s inkriminiranim poduzećem, u Sarajevu, stoji uz ostalo u sudskoj presudi, bila je upisana u sudski registar i nije utvrđen prestanak rada subjekta upisa.
Upis u registar
Sve dok su takva društva upisana u sudski registar i dok se u tome registru ne obave odgovarajuće promjene, ne može se uzeti u obzir kvalifikacija da se radi o nepostojećem (fiktivnom) poduzeću, kako su u konkretnom slučaju pogrešno zaključili institucije pravosudne i izvršne vlasti. Presuda bi, ističu naši sugovornici, bila pravomoćna da je tvrtka poslovala s okrivljenim poduzećem koje nije bilo upisano u sudski registar.
Upravo je ta pravna kvalifikacija, po kojoj odvjetnici privatnih tvrtki iz zapadne Hercegovine ruše doneseno Rješenje Ministarstva financija Federacije Bosne i Hercegovine o “razrezu poreznih obveza po sudskim presudama Suda BiH”.
Čija je tvrtka?
– Nelogično je da mi plaćamo dugovanja zato što smo surađivali s tvrtkama čiji su vlasnici zbog različitih gospodarskih malverzacija pravomoćno osuđeni.
Kako da mi znamo kakva je čija tvrtka i je li se ona ogriješila o zakon, ako to nisu znale županijske, entitetske ili državne institucije vlasti. Što one nisu otkrile tko radi nezakonite poslove, pa bi svima bilo dobro.
Onako mi moramo sa svojih računa platiti njihovu nesposobnost – istaknuli su revoltirani privatnici, koji se na dobivena rješenja o podmirenju dugovanja žale na županijskim sudovima u Zapadnohercegovačkoj i Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Najveći broj tvrtki koje su optužene za dugovanja od 100.000 do 500.000 konvertibilnih maraka registriran je u Zapadnohercegovačkoj županiji.
