Od rođenja do tinejdžerske dobi odrasla je u uvjerenju da živi s biološkim roditeljima. Majka je pokleknula tek kad je počela istraživati i raspitivati se o njihovim obiteljskim korijenima, jer su živjeli u inozemstvu, i priznala joj da joj čovjek kojeg smatra ocem nije pravi otac. Doznala je tada da je bila beba kad joj se majka udala za čovjeka koji se želio upisati kao njezin otac kako bi bili jedna obitelj s istim prezimenom. Majka joj je rekla i ime njezina biološkog oca s kojim je bila u vezi prije njezina rođenja, a ona ga je željela upoznati i pronašla ga je u drugoj zemlji. Napravili su analizu DNK koja je nedvojbeno pokazala da joj je biološki otac. U zagrebačkoj Palači pravde tada punoljetna djevojka tražila je da se utvrdi i presudom tko joj je otac kako bi zaokružila priču o svom podrijetlu i identitetu. Iako je njezin biološki otac imao svoju obitelj s kojom živi u inozemstvu, od trenutka kada je doznao da ima odraslu kćer, a što je i potvrdila analiza DNK, nije nijekao očinstvo govoreći na sudu da je s njezinom majkom doista bio u vezi. Izričito je kazao da priznaje očinstvo. I time je slučaj za sud okončan. Na općinskim sudovima u četirima najvećim gradovima, Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, lani je podneseno 80 tužbi radi utvrđivanja očinstva i majčinstva. Uglavnom je riječ o tužbama radi utvrđivanja očinstva jer su tužbe radi utvrđivanja majčinstva jako rijetke. Primjerice, u Splitu u protekle tri i pol godine nije primljena nijedna tužba radi utvrđivanja majčinstva. Prof. dr. sc. Gordan Lauc, sudski vještak za analizu DNK, koji je osnovao Genos, prvi privatni laboratorij DNK, kaže da je prije na sudovima bilo oko 300 vještačenja očinstva, no posljednjih godina ih je manje. Drži da je to i zbog besparice – ako stranke nisu u mogućnosti, troškove vještačenja snosi sud, a sudovi nemaju novca.
– Znam da je prije samo Općinski sud u Zagrebu imao 100-200 analiza DNK godišnje. Niz godina mi smo u Genosu imali 250-300 vještačenja očinstva, no sada je taj broj manji. Strankama savjetujemo da ne idu na sud ako mogu problem riješiti bez suda jer nakon analize DNK mogu jednostavno otići matičaru i priznati dijete. Dosadašnji rezultati analize DNK govore da jedna trećina očeva kod kojih smo utvrđivali očinstvo nisu bili očevi, no to, naravno, nije prosjek opće populacije, nego samo onih koji su nam došli u laboratorij. Prije je problem bio da očevi nisu htjeli priznati očinstvo pa su se mogli izvlačiti i 20-ak godina, no DNK je riješio taj problem – govori prof. Lauc.
Danas je, kaže, kad je riječ o utvrđivanju očinstva, problem nesretna odredba iz Obiteljskog zakona prema kojoj se, ako se dijete rodi tijekom razvoda, kao otac djeteta upisuje supružnik sve do 180 dana nakon što je razvod okončan.
Ne postoje službeni podaci o tome koliko očeva odbije analizu DNK, nego se procjene zasnivaju na iskustvu obiteljskih sudaca. Glasnogovornica osječkog suda Snježana Androš kaže da se prema dugogodišnjem iskustvu sudaca kod njih to događa u samo 10 posto slučajeva. No na riječkom Općinskom sudu, kako nam je navela glasnogovornica Ingrid Bučković, prema kazivanju obiteljskih sudaca oko 30 posto tuženih očeva ne odaziva se na testiranje DNK. Zanimljivo je da se u protekle tri godine na splitskom Općinskom sudu, prenosi nam glasnogovornica Ivana Bilušić, suci prisjećaju samo dva-tri slučaja u kojima su očevi odbili analizu DNK. No prije je, kaže, bilo više takvih slučajeva. Očito su Splićani ili odgovorniji ili pametniji jer su svjesni da prema zakonu mogu biti proglašeni očevima i ako izbjegavaju analizu DNK pa im je bolje odazvati se i znati sa sigurnošću jesu li očevi ili nisu. U Zagrebu je najveći broj tužbi radi utvrđivanja majčinstva i očinstva pa je, kaže glasnogovornica suda Maja Bilandžić, lani primljena 41. Tužbe podnose uglavnom majke i djeca.
Snježana Džijan, voditeljica forenzičkog DNA laboratorija u Genosu, kaže da su lani kod njih bila 43 vještačenja DNK, od čega dva privatna. No kao dokaz na sudu ne može se koristiti uzorak DNK – bris sluznice usne šupljine – samo oca i djeteta, nego obaju roditelja i djeteta.
(Slučajevi koji se navode u članku su iz anonimiziranih presuda, a neki su podaci radi dodatne zaštite djece izmijenjeni, nap.a.)
>> Slovenka: Bila sam intimna s kardinalom. Sin traži test očinstva
samo trećina, pa i nije loše, ja mislio više, blaženi dnk test, do pojave dnk testa otac je uvijek bio onaj bogatiji, ha, ha, ha. čudim se da žene ne traže da se ti testovi zabrane, jer kao vrijeđaju im dostojanstvo, od njih možeš svašta očekivati. pa i to.