Neke od najtežih odluka koje će novi hrvatski premijer i ministri morati prve donositi neće se događati u Zagrebu, nego u Bruxellesu. Već na prvom sastanku Europskog vijeća na kojem predstavlja Hrvatsku Tihomir Orešković bit će suočen s odlukom o reformi cijele Europske unije na zahtjev Velike Britanije koja se bori za povoljniju poziciju za sebe u EU, a zapravo u toj borbi može promijeniti i poziciju svih drugih članica Europske unije, pogotovu zemalja izvan eurozone kao što je sada Hrvatska.
Već na prvom summitu EU novi hrvatski premijer odlučivat će, u osnovi, o pitanju koje se tiče suvereniteta. A isto čeka i novog ministra unutarnjih poslova: već na prvim sastancima Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove očekuje ga odlučivanje o tome hoće li Hrvatska dopustiti prijenos dijela suvereniteta na Europsku uniju u čuvanju vanjskih granica.
Raspad schengenske zone?
Nikad Hrvatska dosad nije iskusila promjenu Vlade kao punopravna članica EU. Drugim riječima, nikad se jedna garnitura članova Vlade nije izmijenila s drugom garniturom u foteljama rezerviranim za hrvatske predstavnike za stolom Vijeća Europske unije. Stoga je ovaj proces nešto što Hrvatska prolazi prvi put. No okolnosti u kojima se takva primopredaja nacionalnih dužnosti u Europskoj uniji događa Hrvatskoj prvi su put potpuno izvanredne i kaotične. Neki te okolnosti čak opisuju i kao početak kraja Europske unije. Prvi put neka država članica pokreće pregovore o reformi EU pod prijetnjom da će, ne bude li joj udovoljeno, njezini građani na referendumu izglasati izlazak iz Unije. To je Velika Britanija, i to je jedna izvanredna okolnost kodnog imena Brexit. Također, prvi put Europska komisija predlaže da čuvanje nacionalnih granica ne bude isključivo nadležnost nacionalnih vlada, nego i nadležnost europskih institucija. To je iznimno izazovan prijedlog koji neki promatrači nazivaju najvećim prijenosom suvereniteta nakon stvaranja eurozone. Prijedlog kodnog imena “vanjska straža EU”, odnosno pravog naziva Europska granična i obalna straža (EGOS).
I o Brexitu i o vanjskoj straži očekivat će se glas hrvatskog premijera i ministra unutarnjih poslova i nitko ih u ostatku društva za stolom neće pitati jesu li, s obzirom na to da su novi, dovoljno informirani o čemu se tu radi.
Najbolja prilika novom ministru unutarnjih poslova za upoznavanje s ostatkom društva iz Vijeća Europske unije u kojem će sjediti bit će već u ponedjeljak i utorak, kad se u Amsterdamu odvija neformalni sastanak Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove. Neformalni sastanci svakog ministarskog vijeća događaju se redovito u zemlji koja je preuzela rotirajuće predsjedanje Vijećem EU, a sada je to Nizozemska, koja je najavila da će formalne sastanke 28 ministara unutarnjih poslova sazivati svaki mjesec, sve dok se ne usvoji Komisijin prijedlog o EGOS-u. Pod uvjetom da ga Sabor potvrdi (što se u trenutku pisanja ovog teksta još nije dogodilo), novi hrvatski ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić mogao bi se prvog radnog dana pojaviti ne u ministarskom uredu na Savskoj cesti u Zagrebu, nego u Amsterdamu. Zasad, međutim, nema potvrde da hrvatski ministar dolazi na neformalni sastanak Vijeća za unutarnje poslove Europske unije. Prema prijedlogu Komisije, vanjska straža ili EGOS imala bi “pravo interveniranja” na vanjskim granicama schengenske zone ili EU, pa čak i protivno volji nacionalnih vlada, odnosno u slučajevima kad vlada dotične države ne želi da njezine granice čuva europska agencija. Prijedlog je nastao kao odgovor na situaciju u kojoj Grčka ne kontrolira dovoljno dobro svoju granicu s Turskom, a odbija tražiti pomoć EU. No, izglasa li se Komisijin prijedlog o EGOS-u, europski graničari mogli bi biti mobilizirani i poslani ne samo na grčku granicu nego, hipotetski govoreći, i na granicu Hrvatske i Srbije sa zadatkom da registriraju svakog migranta striktno po europskim propisima za registraciju (što hrvatski policajci dosad nisu činili: Europska komisija nedavno je opomenula Hrvatsku zbog toga što je registrirala samo 575 migranata od nekoliko stotina tisuća koji su prošli).
Odluku o formiranju EGOS-a donose ministri, no i premijeri koji sjede u Europskom vijeću redovito na svakom summitu raspravljaju o rješavanju migrantske krize pa to čeka, po svemu sudeći, i Tihomira Oreškovića. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk izjavio je ovih dana da Europska unija ima samo dva mjeseca da dovede stvari u red ili će u suprotnom doći do raspada schengenske zone, što za sobom povlači i pitanje raspada čitave EU. Bez Schengena, rekao je ovoga tjedna predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, ni euro ni jedinstveno tržište EU nemaju smisla. Dva mjeseca o kojima govori Tusk – to su dva predstojeća summita Europske unije u veljači i u ožujku. No prvi od ta dva, sastanak Europskog vijeća 18. i 19. veljače, bit će posvećen pitanju Brexita.
Pravo veta
– Prilično sam siguran da ćemo u veljači imati postignut dogovor. Ne kompromis, nego rješenje, trajno rješenje – rekao je Juncker u ponedjeljak ovoga tjedna govoreći o pregovorima s Britancima koji upravo “ulaze u delikatno razdoblje”.
Britanski premijer David Cameron želi postići dogovor o reformi cijele Europske unije na summitu u veljači ili najkasnije u ožujku – nakon čega bi između lipnja i rujna održao referendum i zalagao se za ostanak Velike Britanije u “novoj”, reformiranoj Uniji – a da bi u tome uspio, trebat će hrvatski glas, jednako kao i glasove svih ostalih zemalja jer u Europskom vijeću postoji pravo veta. Britanska diplomacija prethodnih je mjeseci pripremala teren, ispitivala stavove vladajućih i vodećih oporbenjaka u svim državama članicama EU, ali ni britanska diplomacija nije se unaprijed pripremala ni za Oreškovića ni za Most u hrvatskoj Vladi. Cameron je prije tri i pol mjeseca ugostio premijera Zorana Milanovića u Londonu, britanski diplomati u Zagrebu razgovarali su i sa šefom HDZ-a Tomislavom Karamarkom, no ne i s bilo kim iz Mosta, ni s Oreškovićem prije no što je postao mandatar. Pa ipak, sada je Orešković u poziciji da odlučuje uime Hrvatske o britanskoj ideji reforme Europske unije, a kandidat Mosta Vlaho Orepić o uspostavi vanjske straže EU. Novu vladu odmah čekaju teške odluke u Hrvatskoj, ali još teže odluke i još prije čekaju je i u Europskoj uniji.
>>Pročitajte detaljni životopis novog premijera Tihomira Oreškovića
>>Karamarko je SMS-ovima prebrojavao većinu u Saboru
