Kada je Fidel Castro trijumfalno ušao u Havanu 8. siječnja 1959. stojeći na džipu, taj mladić od 32 godine, visok 190 cm, lošeg vida, duge brade i u maslinastoj uniformi, nije pomišljao da će Kubu pretvoriti u jedan od posljednjih komunističkih bastiona.
Njegovo prvo putovanje izvan Kube bilo je u travnju 1959. u SAD na poziv Udruge američkih izdavača. Govorio je da će njegova revolucija biti ljudska, da će sazivati višestranačke izbore i sačuvati privatno vlasništvo.
Castro je došao u Bijelu kuću gdje ga je dočekao tadašnji potpredsjednik Richard Nixon, dok je predsjednik Dwight Eisenhower nastavio igrati golf. Za Castra je Nixon kazao da je naivan, ali nije komunist.
No, odnosi između dviju država, udaljenih međusobno samo 90 milja, su se pogoršali. Castro je, zapravo, htio izbaciti korumpirani i s mafijom povezani režim Fulgencia Batiste, a nije imao jasnu komunističku viziju.
Podsjetimo da dolazi iz buržoaske obitelji, da su ga odgajali jezuiti i da je završio pravo. Revolucionari su bili njegov brat Raùl (sadašnji predsjednik Kube) i Che Guevara i oni su ga sve više gurali prema socijalizmu.
Potpuno skretanje prema komunističkom režimu započinje u veljači 1960. kada na Kubu dolazi sovjetski premijer Anastas Mikojan i s Castrom potpisuje trgovinski sporazum. To je prouzročilo rascjep s Washingtonom, koji je zatim dao zeleno svjetlo operacijama CIA-e protiv Kube i pokušajima ubojstva Fidela Castra.
Tako je CIA 17. travnja 1961. poslala na Kubu malu vojsku, oko 1500 kubanskih izbjeglica prethodno pripremljenih da svrgnu Castra. Iskrcali su se u Zaljevu svinja i tragično završili svoju operaciju, prije svega zato što novi američki predsjednik, John Kennedy, nije htio odobriti tu operaciju, o kojoj su odlučili njegovi prethodnici, i poslati im ratne zrakoplove u pomoć.
Godinu dana kasnije izbila je raketna kriza. Amerikanci su otkrili da je SSSR postavio raketne rampe na Kubi. Kriza, koja se mogla pretvoriti u nuklearni rat, trajala je 13 dana, odnosno dok moskovski šef Nikita Hruščov nije odlučio prihvatiti kompromis sa SAD-om.
Kuba je bila u sastavu nesvrstanih zemalja pri Ujedinjenim narodima, ali je uvijek bila svrstana s Moskvom. To je bio razlog zašto Castro nije bio u dobrim odnosima s Titom. Tito i Castro upoznali su se u Ujedinjenim narodima, te su se sastali više puta.
po običaju - naslov nema baš nikakve veze sa tekstom