Vladimir Žirinovski, ruski nacionalist koji je umro u srijedu u 76. godini od posljedica zaraze koronavirusom, obilježio je tamošnju političku scenu kao rijetko koji drugi akter. U Rusiji je bio najpoznatiji kao neobuzdani političar bez kočnica, uvijek spreman reći ili poduzeti neku bizarnost, a izvan nje kao primjer najekstremnijeg nacionalizma koji svijetu prijeti nuklearnim bombama. Žirinovski je na političkoj sceni proveo skoro 35 godina, kao predsjednik krajnje desne, kvazifašističke Liberalno-demokratske stranke (LDPR) koja nije bila ni liberalna, ni demokratska. U Domovinskom ratu Žirinovski pak je odigrao nečasnu ulogu podržavanja srpskih separatista koje je posjetio čak i u okupiranom i razrušenom Vukovaru.
U tih više od tri desetljeća za predsjednika Rusije kandidirao se ni više, ni manje nego šest puta, a sredinom 1990-ih činilo se da bi mogao i doći na vlast. S druge je strane uvijek nailazio načina kako surađivati sa svakom vlašću, od komunističke na početku 1990-ih, do vlada Borisa Jeljcina te, na kraju, i Vladimira Putina.
Nakon što je umro, ruski portal The Moscow Times objavio je tekst pod naslovom da je umrla "dvorska luda" tamošnje politike. Te riječi dobro opisuju kako su ga vidjeli Rusi koji su bili kritični prema njemu. Oni pak koji bi glasali za njega, govorili su da jedini govori ono što ruski narod misli. Obećavao je, između ostalog, da će Rusija opet zauzeti Aljasku i Njemačku zasuti nuklearnim otpadom. Poljsku će zbrisati s karte. Prvi puta se za predsjednika kandidirao još 1991. godine kada je iznenađujuće završio treći, osvojivši 8% glasova. Pobijedio je prvi demokratski predsjednik Boris Jeljcin čiji će se mandat u 1990-ima pokazati vrlo neuspješnim.
Video - Preminuo ruski radikal Vladimir Žirinovski poznat po svojoj izjavi: 'Rat će početi 22. 2. 2022.'
Upravo zbog ekonomske bijede koja je zavladala u 1990-ima Žirinovski je bilježio velik politički rast. Rusima je obećavao obnovu carstva koje će uključiti teritorije bivšeg Sovjetskog Saveza. Na izborima 1993. muškarcima je rekao da će, dođe li na vlast, muškarci si moći priuštiti votku, a žene kvalitetno donje rublje. Na parlamentarnim izborima te 1993. stranka ovog nacionalista završila je prva, i dobila je gotovo četvrtinu glasova. Zapad je odjednom morao strahovati da će ovaj neozbiljan, ali popularan političar doći na vlast umjesto tada već nepopularnog i slabog, ali većinom proazapadnog Jeljcina.
No, Žirinovski je uvijek nailazio načina kako zadržati načelne kritike vladajućih, ali i surađivati s njima. Još 1991. podržao je puč protiv tadašnjeg predsjednika SSSR-a Mihajla Gorbačova kojeg su neuspješno pokušali provesti komunistički tvrdolinijaši. Iz tog doba proizašle su kritike najupućenijih koji su tvrdili da su KGB i komunisti zapravo stvorili Žirinovskog i LDPR kao lažnu opozicijsku stranku pod kontrolom vlade. No, kasnije u 1990-ima njegovi su zastupnici u Dumi uvijek bili spremni osigurati Jeljcinu opstanak tijekom svakog pokušaja njegove smjene. Nakon što je na vlast stigao Putin, Žirinovski ga je uvijek podržavao.
Upravo u 1990-ima Žirinovski je odigrao svoju, za građane Hrvatske, najsporniju ulogu. Podržavao je ne samo stvaranje Velike Srbije, već i velike slavenske države od Knina do Vladivostoka. Dakle, Žirinovski se javno zalagao za oduzimanje teritorija Hrvatskoj kako bi ga pripojio nekoj imaginarnoj državi koju bi predvodila Rusija. Žirinovski je 1994. posjetio okupirana mjesta u Bosni i Hercegovini gdje je proklamirao da će bilo kakav napad na Srbiju značiti i napad na Rusiju.
- Ako ijedna bomba padne na Srbiju, smatrat ćemo to napadom na Rusiju - govorio je tada Srbima u Bijeljini gdje se susreo s Radovanom Karadžićom. Bijeljina nije dio Srbije, ali to je Žirinovskog najmanje smetalo.
- Dobro je za naš moral da je došao, pokazao nam je da nismo sami i da nisu svi protiv Srba - rekao je tada agenciji Associated Press (AP) jedan sudionik skupa u Bijeljini.
Susreo se i s Milanom Martićem, a posjetio je i razrušeni Vukovar. Na to je reagiralo i hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova koje je UN-ovu izaslaniku za bivšu Jugoslaviju poslalo pismo u kojoj je reklo da će taj posjet imati negativne učinke na normalizaciju odnosa Srba i Hrvata.
Žirinovski je nastupao kao zaštitnik Srba: nakon provođenja operacije Oluja, sudjelovao je u Moskvi na prosvjednom skupu ispred hrvatskog veleposlanstva.
- Kad bismo mi imali drugog predsjednika, ruska bi vojska već bila tamo, i ne bi nitko mogao ni taknuti Srbe - govorio je Žirinovski povodom hrvatske akcije, aludirajući na navodnu neaktivnost Jeljcina.
Nije to ni bilo jedini puta kada je razmatrao koji dio teritorija će oduzeti Hrvatskoj. Te 1994. posjetio je i slovenskog nacionalističkog političara Zmagu Jelinčića s kojim je, onako uzgred, razgovarao o teritoriju kojeg bi trebalo uzeti Hrvatskoj i pripojiti Sloveniji. Kada je rasprava došla do te teritorijalne točke, zabilježio je tada AP, Žirinovski je pitao novinara koji je prevodio misli li da je to, dakle slovenska aneksija hrvatskog teritorija, "dobra ideja". Kada mu je on rekao da ne misli, rekao je "Da, u pravu ste, izbacite to". Taj razgovor dobro opisuje način na koji je Žirinovski operirao. Ovog su političara vrlo često uspoređivali s Vojislavom Šešeljom.
Nakon 1990-ih njegova je politička zvijezda nešto potonula, ali se redovito kandidirao za predsjednika, i usput je većinom podržavao Putina. Ruska javnost i međunarodni akteri sve su ga manje shvaćali ozbiljno, ali i dalje je uvijek mogao naći dovoljan broj ljudi koji će glasati za njega. Na predsjedničkim izborima 2018. osvojio je 6% glasova, a Putin skoro 80%. Režim u Moskvi često bi koristio Žirinovskog i njegovu stranku kako bi pokazao da Putin ni izbliza nije najveći ekstremist u Rusiji.
U međuvremenu se pogoršalo zdravstveno stanje ovog političara, i to posebno nakon što se početkom 2022. zarazio koronavirusom, iako je tvrdio da se protiv ove bolesti cijepio osam puta. Zbog bolesti nije sudjelovao u raspravama o ruskoj invaziji na Ukrajinu, ali se našao u središtu medija jer su se svi sjetili da je još u prosincu najavio rat skoro u dan.
- U četiri sata ujutro 22. veljače osjetit ćete našu novu politiku. Želio bih da 2022. bude mirna godina, ali volim istinu. Govorio sam istinu 70 godina. Ovo neće biti mirna godina. Ovo će biti godina kada će Rusija opet postati velika država - rekao je krajem prosinca u Dumi. Putin je svoju invaziju na Ukrajinu pokrenuo 24. veljače.
nadam se da mu je jako toplo tamo gdje je sada, a i da će mu se prijatelj iz kremlja čim prije pridružiti