Margrethe Vestager (51), po novom, izvršna je potpredsjednica Europske komisije zadužena za digitalna pitanja i tržišno natjecanje. Energičnoj Dankinji to je drugi mandat u Europskoj komisiji, a dosad je već, kao povjerenica za zaštitu tržišnog natjecanja, stekla reputaciju “čelične dame” zbog nemilosrdnog inzistiranja na tome da kažnjava velike korporacije kad zastrane i zaborave pravila igre u EU.
Za svog prvog mandata “odrezala” je niz rekordnih kazna američkim tehnološkim divovima Googleu, Appleu, Facebooku, Amazonu... Kompanije iz Silicijske doline bile su glavna meta istraga koje su se pokazale opravdanima jer je otkriveno iz zloporaba tržišne moći i neplaćanja poreza u EU.
Uz to je zagovarala i uvođenje digitalnog poreza koji bi se mahom opet ticao američkih tehnodivova. Dojam da se okomila baš na američke velikane lani je natjerao predsjednika SAD-a Donalda Trumpa na ljutit ispad.
‘Mrziteljica SAD-a’
– Vaša “porezna dama” doista mrzi SAD, vjerojatno najviše od svih koje sam ikada sreo – kazao je Trump.
Vestager ga je ignorirala. Za razliku od SAD-a, Vestager i njezina vojska pravnika postali su pravi junaci mnogih kritičara Big Techa u EU. A njezina važnost i dalje će rasti jer živimo u vremenu kada javnost očekuje da se riješe pitanja privatnosti, lažnih vijesti, dezinformacija, upravljanja podacima.., a tu je ponovno na potezu M. Vestager.
Upravo zato ju je New York Times proglasio jednom od najmoćnijih i najutjecajnijih među europskim političarima te prozvao digitalnom caricom Europske unije. Zapravo, Margrethe Vestager bit će najmoćniji svjetski regulator Big Techa i pritom će imati najviše alata za njihovu regulaciju. Upravo takvu ulogu imala je na umu i predsjednica komisije Ursula Von der Leyen kada je kazala da se Europa mora uhvatiti ukoštac sa svim aspektima digitalne tehnologije, te je ovlasti i strukturu EK podijelila sukladno modernim, tehnološki naprednim vremenima.
Vestager, inače, nije tehnofobna ni “antisilicijski” nastrojena, često ističe u intervjuima da je dugogodišnja korisnica Applea i da dobro pamti prvo pretraživanje na Googleu, ističući pritom da ni na koji način nije protiv biznisa. Njezina je parola da tržište mora funkcionirati, a svi dionici plaćati fer poreze. Vestager potječe iz socijalno-liberalnog miljea i kako je osvojila simpatije Europljana, prethodno je tako poštovanje stekla i u Danskoj. Rođena je u Glostrupu, kći je luteranskih ministara Hansa Vestagera i Bodile Tybjerge. Studirala je u Kopenhagenu gdje je 1993. diplomirala ekonomiju.
Vestager dolazi iz stranke Radikale Venstre. To se doslovno prevodi kao Radikalna ljevica, iako mediji pišu da bi bolje odgovarali činjenicama nadimci te stranke poput Radicool ili Stranka café-latte. Radi se o europskoj liberalnoj stranci koja se bavi tržišnim i naprednim društvenim pitanjima, plivajući protiv struje u zemlji koja je jedna od “težih” u Europi kada se radi o pitanjima migracija.
Stranka urbane elite
Njezin je šukundjed, inače, pomogao da se osnuje stranka, a Vestager se prvi put kandidirala za parlament s 21 godinom. Zapravo, udahnula je novi život Radikalnoj ljevici i podigla je kao stranku urbane elite. Vozila se biciklom na posao i pri tom odgojila tri mlade djevojke, cijelo vrijeme vodeći blistavu političku karijeru.
Iza nepretencioznog imidža koji je njegovala bila je političarka kojoj se u Danskoj dive i pritom se boje njezine nemilosrdnosti, što je bilo vidljivo kad je vodila svoju stranku u dansku koalicijsku vladu 2011. Unatoč tome što je njezina stranka bila najmanja, Vestager je dobila poziciju ministrice gospodarstva i unutarnjih poslova, a uz to i ulogu potpredsjednice vlade. Opisuju je kao političarku makijavelističkog pristupa, ali nikako populističkog. Tijekom sudjelovanja u vlasti Vestager je provela reforme koje su bile teške i okrutne. Stoga su sljedeći izbori bili izgubljeni, no ona je uskočila u vlak u Bruxelles.
Zašto se ne dohvati T-com-a, njemačke državne firme koja se u RH ponaša kao kapitalista iz tridesetih godina u Chicag-u