To što Amazon, Facebook, Google i druge velike tehnološke kompanije ubrzano grade podatkovne centre po cijelom svijetu zamjetno je i u Hrvatskoj. Kad se pogleda popis 505 po prihodima najvećih igrača prema Fini, tada je najbržerastuća IT kompanija na domaćem tržištu lokalna podružnica američke korporacija Vertiv (bivši Emerson).
Ta je tvrtka prije četiri godine postala poznata široj hrvatskoj javnosti, kad smo otkrili da je iz Zaboka, gdje su joj pogoni, dobila posao izgradnje prvog Facebookovog podatkovnog centra izvan SAD-a i jednog od tri najveća u Europi, koji je izgrađen na sjeveru Švedske. Taj podatkovni centar je davno izgrađen, ali Vertiv raste i dalje. Lani mu je prihod skočio čak 53,6 posto na 349,5 milijuna kuna. Luka Gašpar, direktor Vertiva za Hrvatsku ponosan je na svoj tim bez kojeg, ističe, taj rezultat ne bi bio moguć.
- Ovo je rezultat dugogodišnjeg predanog rada i želje da u Hrvatskoj razvijemo kompetencije u području razvoja data centara koje su svjetski prepoznate, a zahvaljujući tome globalni centar kompetencija za data centre za Vertiv i jest u Hrvatskoj te takoreći nema velike tehnološke kompanije koja nam nije na popisu klijenata - kaže Gašpar.
I dok je Vertiv najbržerastući, M SAN grupa je s prihodom od 1,94 milijarde kuna, koji je lani porastao za solidnih 5,5 posto, i dalje, uvjerljivo najveća IT kompanija u Hrvatskoj i jadranskoj regiji. Za početak, M SAN je najveći veletrgovac i u Hrvatskoj i u regiji, a zatim i najveći proizvođač pametnih mobitela, tableta, televizora, klima uređaja i različitih kućanskih aparata pod vlastitim brendom Vivaxom, koje osim što nudi hotelima i malim iznajmljivačima, ujedno prodaje u Hrvatskoj i regiji te izvozi po EU. U okviru M SAN grupacije je i regionalni pandan Amazonu, najveća web trgovina eKupi te najveći sistemski integrator u Hrvatskoj King ICT. Usto, za očekivati je da će M SAN nastaviti sličnim tempom, jer ove je godine s Corvus Payom ušao i u platni promet. Rast eKupi pak treba posebno izdvojiti, jer prva je to web trgovina u Hrvatskoj koja je premašila prihod od četvrt milijarde kuna (272,3 milijuna kuna), i to s rastom od 16,2 posto.
S druge strane, preorijentacija većine domaće IT industrije s lokalnog na globalno tržište jedan je od razloga što su se King ICT-u otvorilo mnogo posla u Hrvatskoj. Plamenko Barišić, predsjednik uprave King ICT-a kaže da im je najveći uspjeh lani zapravo bio taj što su uspjeli zadržati ključne ljude te povećati ukupan broj zaposlenika u svom ekosustavu. Dodaje da je lanjski prihod odraz i uspješnog završetka niza projekata u javnom i privatnom sektoru, a riječ je o projektima modernizacije energetike kroz pametna brojila, poljoprivredu, sigurnost zračnog, cestovnog i gradskog prometa, modernizaciju školstva, e-javnih usluga itd.
- Rastu King ICT-a doprinijelo je i otvaranje novih tržišnih niša koje se naslanjaju na ICT u vidu industrijske automatizacije i elektrostrojarskih instalacija koje nisu ubrajane u rezultate ICT tržišta, a smatramo da ukupno tržište i King ICT imaju priliku rasti u 2019. godini uz zadovoljenje osnovnih uvjeta, a to su stabilnost tržišta rada, nastavak trendova digitalizacije poslovanja, efikasnije iskorištavanje dostupnog EU financiranja za ICT projekte - kaže Barišić.
Dodaje da je velika prilika za rast ICT tvrtki u Hrvatskoj internacionalizacija poslovanja i niz otvorenih projekata u zemljama EU, a koji traže iskusne i stručne tvrtke za implementaciju.
- King ICT je fokusiran i na projekte koji podupiru euroatlantske integracije zemalja iz bližeg susjedstva poput BiH, Makedonije, Crne Gore i Srbije - kaže Barišić.
Konačno, najveći hrvatski IT izvoznik je Ericsson Nikola Tesla. Druga najveća IT kompanija u Hrvatskoj lani je imala prihod od 1,42 milijarde kuna od čega je čak 998,2 milijuna kuna ostvarila od prodaje u inozemstvu. Ericsson NT raste na valu modernizacije telekom mreža, izgradnji 4G i 5G mreža te na projektima pametnih gradova.
Što se pak softverskih tvrtki tiče, najveća u Hrvatskoj, prema Fininom popisu 505, je Span. Lani je imao rast od 9,4 posto na 353,8 milijuna kuna. Nikola Dujmović, predsjednik uprave Spana odmah se ogradio od takvog opisa, jer kaže da se u Hrvatskoj za takve epitete ne koriste više nikakvi valjani kriteriji pa se tvrtkama “koje su budućnost hrvatske informatike” često nazivaju i one koje “više de facto ne postoje ili su potpuni fejk”. Usto, kao i za mnogo drugih hrvatski softverskih tvrtki, tako ni za Span, Fina zapravo nema uvid u konsolidirane prihode na razini grupe. Drugim riječima, ova softverska tvrtka, koja se proslavila poslom za McDonald’s sada radi i za druge velike igrače, poput Starbucksa.
- Naš izvoz intelektualnih dobara i dalje raste, a uspjeli smo razviti biznis u Ukrajini u prvoj godini poslovanja iako je to tržište isprepleteno problemima i raznim interesima pa očekujemo da će nam konsolidirani rezultat 2019. godine biti skoro 500 milijuna kuna, odnosno da ćemo imati rast od 20 posto - kaže Dujmović.
Dodaje ono što sve IT tvrtke, posebno one koje izvoze, smatraju prioritetom, a to je “reforma obrazovanja, ponavljam, reforma obrazovanja i opet reforma obrazovanja pa reforma pravosuđa tako da se sporovi završavaju brže i tako dalje”. Dujmović, k tome, dodaje da bi, da imaju koga zaposliti, izvozili i dvostruko više. Ali, kao što ukazuje primjer Spana, a što se unazad deset godina pomalo moglo početi primjećivati je da danas hrvatsko tržište više ne odražava puni opseg hrvatske IT industrije.
Postoji, naime, cijeli niz IT tvrtki, kojima su vlasnici iz Hrvatske, ali koje, kako zbog EU tako i zbog investicija domaćih poduzetnika u inozemstvu, nisu vidljive na Fininom popisu TOP505. Najpoznatiji primjer te najveća hrvatska IT kompanija na globalnoj razini je Infobip. Div iz Vodnjana, prema Fininim pokazateljima, nije čak ni među 505 najvećih kompanija u Hrvatskoj. Ima prihod od 178,7 milijuna kuna na hrvatskom tržištu što mu ne bi bilo dovoljno da uđe na taj popis. Međutim, ukupni prihodi Infobipa, koji formalno sjedište ima u Londonu i preko njega knjiži globalno poslovanje su, kako je izjavio suosnivač i direktor tvrtke Silvio Kutić lani su bili 3,3 milijarde kuna (435 milijuna eura). To ovog novog predstavnika hrvatske IT industrije čini, po prihodima, dvostruko većim od M SAN grupe ili Ericssona NT. Usto, prihodi Infobipa već dvije godine zaredom rastu 30 posto i tvrtka zapošljava 1750 radnika po svijetu.
Nakon što je Silvio Kutić otvorio mogućnost da tvrtka napravi IPO u SAD-u, Infobip je postao vrlo zanimljiv i u financijskom smislu. Nagađa se da tvrtka vrijedi više od milijardu dolara, a izlazak na burzu u New Yorku, i to prvenstveno NASDAQ ili NYSE, bio bi i prvo listanje bilo koje hrvatske tvrtke izvan Europe. Sada se investitori mogu tek sjećati vremena kad su HT, Ina i Pliva bili izlistani na Londonskoj burzi. Ono što Infobip potvrđuje da zbog boljeg regulatornog, financijskog i pravnog okvira značajan dio hrvatske IT industrije zapravo nema sjedište u Hrvatskoj.
U tom smislu hvale je vrijedan trud Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera, koji to kroz popularizaciju softverske industrije, razmjenu dobre prakse i razgovore s Vladom, pokušavaju promijeniti kako bi se stvorili bolji uvjeti ovdje. Lani je, primjerice, prema podacima CISEx-a, izvoz hrvatskih softverskih tvrtki porastao za oko milijardu kuna. To je rast prodaje u inozemstvu od 30 posto na ukupno četiri milijarde kuna, dok je ukupan prihod skočio na gotovo 12 milijardi kuna. Usporedbe radi, prije deset godina cijeli je izvoz IT industrije u Hrvatskoj bio na razini milijarde kuna. Unatoč svim tim razlikama u mjerenju, popis 505 najvećih tvrtki u Hrvatskoj ove je godine, kad dođe od predstavnika iz IT industrije, ipak malo deblji. Umjesto dvadesetak, sad ih je tridesetak.
Većinu IT igrača, koji su se našli među najvećima čine tvrtke kojima je primarno poslovanje u trgovini IT proizvodima poput M SAN-a, Sancta Domenice, E Plusa, Microlinea, Recra, Eurotradea i Ingram Micra, pri čemu je ovaj potonji lani ima rekordni rast u tom segmentu, od 45,5 posto na 243 milijuna kuna. Druga skupina tvrtki, koje i dalje dobro kotiraju na popisu IT prvaka su sistemski integratori poput King ICT-a, HT-ovog Combisa, S&T Hrvatska i IBM-a Hrvatska. Ovdje su i dvije državne tvrtke koje, osim što razvijaju jedinstvene usluge za državu, konkuriraju na tržištu privatnim poduzećima: Fina, AKD i APIS IT. Konačno, iako ih je teško svrstati među IT tvrtke, jer su primarno u financijama, neke tvrtke koje razvijaju fintech usluge i primarno zapošljavaju programere i fintech stručnjake, poput Mercury Processing Services International, također visoko kontiraju na popisu 505 najvećih.
I tako dok čekamo promijenu poslovne klime i bolje uvjete poslovanja za IT tvrtke, iako postoji određena skepsa jer Vlada ove godine nije željela od Europske komisije tražiti da hrvatsku IT industriju iz horizontalne pretvori u vertikalnu industriju, možemo se samo nadati da će se to dogoditi u skoro vrijeme kako bi se puni opseg ove domaće industrije reflektirao na Fininom popisu 505 najvećih.
