Potpisivanje kredita uz roll-up model bila je jedina opcija izvanrednoj upravi u lipnju da dođe do svježeg novca. Još u travnju, o čemu je Večernji list prvi pisao, zapadni su fondovi bili spremni na ubrizgavanje novca, no u tom trenutku izvanrednoj upravi roll-up model nije bio prihvatljiv.
No, s obzirom na tonjenje poslovanja koncerna, ali i neizvjesne političke situacije vezane za opstanak Vlade, izvanredna uprava prihvatila je uvjete pod kojima može doći do potrebne joj likvidnosti. Taj model financiranja znači da će kreditori za svaki dani euro imati zagarantirano pravo u istom omjeru na povrat starog duga. Nekoliko puta se već pisalo da bez tog novca Agrokor ne bi imao mogućnosti za pripremu sezone, pokretanje proizvodnje, pa u konačnici da i dobavljači ne bi mogli opstati, niti bi im bio vraćen stari dug.
Roll-up bilo jedino rješenje
No ubrzo se počela javljati teza da su takvi fondovi lešinarski jer rade isključivo u cilju dobre zarade, a u slučaju neisplate duga na sudovima izbore do kraja svoje tražbine. Ta činjenica stoji, ali su oni zbog prihvaćanja rizika jedino moguće rješenje za tvrtku u gorućem problemu.
Zbog očekivane zarade ti su fondovi još i za vrijeme Todorićeve uprave ulagali u Agrokorov dug. Nakon prvih naznaka krize počeli su prodavati obveznice, a potom ih opet po niskoj cijeni kupovali, po otprilike cijeni od 30 centi. Upravo se i tu stvorila povika, jer sada ti fondovi sudjeluju u roll-upu i imaju pravo na povrat starog duga po nominali, što znači da će zaraditi. No, nije bio posao izvanredne uprave da provjerava tko je po kojoj cijeni kupovao Agrokorov dug.
Niti bi ugovor sklopljen s njima i bankama trebao biti iznenađenje, jer su njihovi sadržaji pa i klauzule uobičajene, ali i koji se u financijskom svijetu javno ne objavljuju. Tim više što je Agrokor još uvijek privatna kompanija. Iako, nakon izglasavanja zakona i postavljanje u upravu osobu koju je imenovala Vlada, može se reći da bi i Agrokor, kao i svaka druga tvrtka u stečaju ili predstečaju, trebala zahtijevati od kreditora javnu objavu.
Jer upravo zbog takvih detalja, politički udar zbog svake nijanse razgovora, dogovora i sklopljenih ugovora bit će neizbježan. Osim fondova, kreditu su se pridružile i banke. Među njima i ruska VTB banka, dok je istodobno druga, ruski Sberbank odustala od davanja kredita, štoviše pokušala i preko suda poništiti takav ugovor o kreditiranju, a isto pokušavaju i s lex Agrokor, kao što su i pokrenuli pravne radnje za ovrhom nad Agrokorovom imovinom u susjednim zemljama gdje koncern djeluje.
U četvrtak su u koncernu objavili da je u lipnju osim roll-upa bio i drugi zahtjev za refinanciranjem od jednog investitora, no koji je ocijenjen neprihvatljivim zbog visoke cijene kapitala i teško provedivog zahtjeva za jamstvima nad Jamnicom i drugim društvima. Pa bi tako, primjerice, kamata i provizija u ovom slučaju bila između 15 i 20 posto. Zato je prihvaćen prijedlog fonda Knighthead i Zagrebačke banke za financiranje vrijedno 480 milijuna eura uz roll-up i uz četiri posto kamate.
Plan održivosti i tražbine
I umjesto da se cijela situacija makne od politike i prozivki, treba razmisliti o tome što se moglo dogoditi da zakona i kredita nije bilo, a tada bi scenarij bio val stečajeva i predstečajnih nagodbi i gubitak radnih mjesta, ali i da se razmisli što slijedi sljedeće godine nakon nagodbe i kada novi vlasnici Agrokorovih kompanija promijene modele upravljanja. Prije svega se to odnosi na Konzum. U ponedjeljak će se objaviti plan održivosti za svaku od kompanija, tj. kolika im je vrijednost bez dugova, koliki im je potencijal...
Tijekom sljedećega tjedna bit će objavljena i lista tražbina vjerovnika. Tada će se uz usporedbu tražbina i procijenjene vrijednosti, znati na koliki će otpis morati računati vjerovnici. Najveći pojedinačni vjerovnik je Sberbank koji je odobrio 1,1 milijardi eura, ali koji će morati računati na otpis, dok se 1,6 milijardi eura odnosi na kreditore kroz roll-up, a koji iznos treba u cijelosti isplatiti. Tu je i obvezna isplata 50 milijuna eura starog duga dobavljačima koji sudjeluju u roll-upu, a koji su u tom iznosu Agrokoru isporučili robu. I oni će morati računati na otpise, a teško da će oni biti svega 15 posto, kako se najavljuje.
Najlošije će proći oni koji su s Agrokorom poslovali kroz financijske mjenice, tj. bili u raznim kreditnim aranžmanima, a što je već i vidljivo, jer su neki od njih ušli u predstečajni postupak. Cilj je sadašnje izvanredne uprave da se operativno poslovanje što više digne, a kako bi i vrijednost bila veća kod prodaje.
Odnosno, u nagodbi će se dio duga pretvoriti u udjel, a dio ostati obveza koja će se vraćati tijekom nekoliko godina. Proizvodne tvrtke posluju bolje, ali ne i Konzum, čiji je tržišni udjel oko 20 posto, a već se tom udjelu na tržištu približava Schwarz grupacija. Njemu slijedi najveća promjena, koju će najviše osjetiti njegovi dobavljači.
Gospodo komentatori imali smo opciju 1. upumpati 2,3, mlrd. kuna poreznih obveznika i pustiti Todorića da i dalje sa tim novcem financira nenormalne troškove svoje obitelji što bi nakraju rezultiralo ionako stečajem Agrokora ili ući u roll-up u kojem će kako vi kažete lešinarsli fondovi zaraditi ali u kojoj će Agrokor kao firm opstati minimalno u 2/3 - skom obimu !!